hrvatski

Problem u Fregeovu Pojmovnom pismu

Premda je Frege pojmovno pismo prije svega osmislio kao jezik koji bi trebao omogućiti strogo utemeljenje aritmetike, smatrao je da se upotpunjeno novim znakovima ono može primijeniti na geometriju, fiziku, kemiju i druge znanosti u kojima nalazimo dokazivanje, kao i na filozofiju. Uz iznimne doprinose logici, osnovama matematike i filozofiji, u Pojmovnom pismu nalazimo niz prijepornih zamisli. U svom izlaganju bavim se jednom od njih, a to je Fregeov pristup istovjetnosti. Radi se o problemu koji je u posljednje vrijeme među filozofima ponovno pobudio dosta pozornosti. Prevladavajuće je gledište da je Frege u Pojmovnom pismu zastupao tzv. »metajezičnu« koncepciju istovjetnosti, a ono oko čega se spori jest kako točno shvatiti tu koncepciju, je li ona održiva, te u kakvoj je vezi s njegovim kasnijim gledištima o istovjetnosti. U svom izlaganju argumentiram da Frege u Pojmovnom pismu nije zastupao metajezičnu koncepciju istovjetnosti ; da je ono što doista jest zastupao u skladu s njegovim kasnijim pristupom istovjetnosti ; te da metajezična koncepcija istovjetnosti koju se standardno pripisuje Fregeu u Pojmovnom pismu nije održiva.

Frege; pojmovno pismo; iskazi istovjetnosti

nije evidentirano