Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 64590

Prilog poznavanja brštenja širokolisne zelenike (Phillyrea latifolia L.) od strane divljih preživača na otoku Rabu


Krapinec, Krešimir; Vukelić, Joso; Grubešić, Marijan
Prilog poznavanja brštenja širokolisne zelenike (Phillyrea latifolia L.) od strane divljih preživača na otoku Rabu // Unapređenje poljoprivrede i šumarstva na kršu / Maleš, Petar (ur.).
Zagreb: HAZU, 2000. (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Prilog poznavanja brštenja širokolisne zelenike (Phillyrea latifolia L.) od strane divljih preživača na otoku Rabu
(A contribution to insigts into browsing of Phillyrea latifolia L. by wild ruminants on island Rab)

Autori
Krapinec, Krešimir ; Vukelić, Joso ; Grubešić, Marijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Unapređenje poljoprivrede i šumarstva na kršu / Maleš, Petar - Zagreb : HAZU, 2000

Skup
Unapređenje poljoprivrede i šumarstva na kršu

Mjesto i datum
Split, 29-30.03.2000

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Muflon (Ovis ammon L.); preference ratio index; širokolisna zelenika (Pillyrea latifolia); duljina odgriženog dijela izbojka; postotak odgriženog dijela izbojka
(Moufflon (Ovis ammon L.); preference ratio index; crack phillyrea (Phillyrea latifolia L.); length of nibbled part of a shoot; percentage of nibbled part of the shoot)

Sažetak
Pregledom oštećenosti vrsta šumske zajednice hrasta crnike i crnog jasena (Fraxino orni-Quercetum ilicis H-ić (1956) 1958) od strane jelena aksisa i muflona nakon izvršene čiste sječe protupožarne prosjeke, ustanovljeno je kako je, uz lempriku (Viburnum tinus L., širokolisna zelenika (Phillyrea latifolia)najjače oštećena drvenasta biljna vrsta. Izmjerom nekih parametara na jedinkama ove biljne vrste utvrđeno je u kojoj mjeri divljač oštećuje mladice te u kojoj je mjeri izražena korelacija između debljine izbojka zelenike i načina brštenja. Širokolisna zelenika, zajedno s ostalim biljnim vrstama makije predstavlja značajan izvor prirodne hrane divljih preživača, kada paša, zbog suše gubi na vrijednosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
068006

Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb