hrvatski

Od arhivskoga dokumenta do visokoškolske udžbeničke građe (korespondencija đakovačkoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera i sarajevskoga nadbiskupa Josipa Stadlera)

U radu se donosi arhivska građa iz Arhiva nadbiskupije đakovačko-osječke, točnije privatna i službena pisma koja su od 1881. do 1902. godine razmijenili đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer i sarajevski nadbiskup Josip Stadler, a u vezi s obnovom ćirilometodske baštine na hrvatskome nacionalnom prostoru u drugoj polovici 19. stoljeća. Ona je zajedno s ostalom građom iz područja ćirilometodske baštine 19. stoljeća samo početni impuls u procesu oblikovanja sinteza (visokoškolskoga udžbenika) iz jezičnopovijesne problematike druge polovice 19. stoljeća, kada su u hrvatskoj kulturi ponovno snažna nastojanja(kao svojevrstan nastavak ilirskoga pokreta također utemeljenoga na ideji jezika) da staroslavenski liturgijski jezik kao "zajednički kulturni iskon" svih Slavena postane "braničem" nacionalne slobode i odrednicom nacionalnoga identiteta. Motivi da se od takve i slične građe krene prema usustavljivanju visokoškolskoga udžbenika brojni su, a njihova je važnost potaknuta i činjenicom da je ćirilometodska baština 19. stoljeća unatrag nekoliko godina predmetom kroatističkih studija u nas.

arhivska građa; visokoškolski udžbenik; korespondencija; ćirilometodska baština; 19. stoljeće; Josip Juraj Strossmayer; Josip Stadler

nije evidentirano