Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 64519

Vizija i razvojna strategija hotelijerstva u Dubrovačko - neretvanskoj županiji


Lobaš Biočina, Iris
Vizija i razvojna strategija hotelijerstva u Dubrovačko - neretvanskoj županiji 2000., magistarski rad, Ekonomski fakultet, Split


Naslov
Vizija i razvojna strategija hotelijerstva u Dubrovačko - neretvanskoj županiji
(Vision and strategy development in hotel industry of the Dubrovnik-neretva County)

Autori
Lobaš Biočina, Iris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Ekonomski fakultet

Mjesto
Split

Datum
12.10

Godina
2000

Stranica
245

Mentor
Dulčić, Želimir

Neposredni voditelj
Buble, Marin

Ključne riječi
Neizvjesnost; okruženje; model strategijskog upravljanja; vizija; razvojna strategija.
(Unpredictability; enviroment; model of strategic management; vision; development strategy)

Sažetak
Aktualnost tematike ovog rada čini se izuzetno značajnom s obzirom na vrijeme i okruženje u kojem je istraživanje izvršeno. Kriza i stagnacija receptivnog turizama, jednom rječju nekonkurentnost, još je i prije Domovinskog rata bila izražena kroz opću neizdiferenciranost, neusmjerenost na pojedine tržišne segmente, a time i zaostajanje u kvaliteti, te je posebice postala vidljiva kroz pad fizičkih i financijskih rezultata turističkog prometa u hotelijerstvu, pridonoseći pri tom stvaranju ozbiljnog problema, i otežavanja ravnopravnog uključivanja u najnovije međunarodne turističke trendove. Ratom je hotelijerstvo na području Županije dostiglo samo dno. Pri tom dakle treba imati na umu da je i bez obzira na ratom uzrokovane materijalne i nematerijalne gubitke koje još uvijek plaćamo bilo krajnje vrijeme izvršiti organizacijske preinake u hoteljerstvu, što bi bilo besmisleno bez provedbe istraživanja koje bi predstavljalo osnov za osmišljavanje nove vizije i razvojne strategije u hotelijerstvu na području Županije, a koja bi bila kompatibilna i sukladna razvojnim smjernicama turističke ponude Hrvatske. Sukladno iznesenom, u ovome radu zastupljene su slijedeće hipoteze: a) turistički proizvod Republike Hrvatske i Dubrovačko - neretvanske županije, uključujući i hotelijerstvo, tržišno je neprepoznatljiv, neizdiferenciran i zastario, što znači da je posve neprivlačan u novim uvjetima na međunarodnom tržištu, b) hotelska turistička ponuda je tržišno, tehnološki, sadržajno, kadrovski i cjenovno posve nekonkurentna i znatno zaostaje za suvremenim trendovima u svjetskoj hotelskoj industriji, c) nedostatna je analiza okruženja nositelja hotelske ponude i njihova utjecaja na oblikovanje razvojne strategije i vizije hoteljerstva, d) razmišljanje i oblikovanje razvojne strategije hotelske ponude tek je u začetku, i e) općenito receptivni turizam u hrvatskom makroekonomskom sustavu i politici nema onaj položaj koji bi na optimalan način vrednovao njegove razvojne potencijale i pridonosio razvitku svakog pojedinog područja, f) zbog nedostatka jasne vizije zaostaje i strategija upravljanja hotelskim proizvodom u većini hotelskih poduzeća na području Županije. Provoditi ovo istraživanje bez spoznaje i primjene teorijskih temelja strategijskog upravljnja, bilo bi besmisleno. Stoga se u prvom dijelu ovog rada najprije analiziraju i objašnjavaju teorijski aspekti i modeli strategijskog upravljanja, definiraju njihovi ključni elementi, točnije elementi faze oblikovanja strategije, a to su vizija i strategija, ali i analiziraju vrste pojedinih strategija, te kriteriji odabira racionalnih strategija s aspekta financijske prihvatljivosti, političke prihvatljivosti, ostvarivosti te prikladnosti ili usklađenosti. U drugom dijelu rada vrši se ocjena stanja i razvojnih mogućnosti turističke ponude Hrvatske, te shodno tome i definira njezina vizija i razvojna strategija. Poseban naglasak je na analizi razvojnih resursa, kao pozitivnih razvojnih čimbenika, te predočavanju razvojnih ograničenja, ocjeni potencijala turističke ponude u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, čime je ujedno realiziran potreban okvir za konačno istraživanje vizije i strategije razvitka hotelijerstva na ovom području. Kako bi se provjerile prethodno navedene hipoteze u znanstvenom istraživanju vizije i strategije hotelske ponude u Dubrovačko - neretvanskoj županiji korištena je anketa za prikupljanje odgovarajućih podataka. Rezultatima istraživanja potvrđuju se postavljene hipoteze, a indikatori inferiornosti cjelokupne hotelske ponude vidljivi su kroz nezavidnu kakvoću usluge (što je rezultat osipanja ljudskog potencijala, nestručnosti, kvalifikacijske neosposobljenosti, te demotivacije), zatim neprimjerenost cijena, te nedostatnost primjene odnosno zaostalosti informacijsko - komunikacijskih tehnologija, financijsku nestabilnost (posebice kad je riječ je o prezaduženosti, gubicima "iznad visine temelnog kapitala"), dodajući k tome i općenito spor proces privatizacije, restrukturiranja i obnove dijela hotelskih kuća. Rezultati također potvrđuju ispravnost još jedne hipoteze, a to je da su misijom hotelskih poduzeća tek djelomično upoznati svi zaposleni, te da stoga i nema cjelovite dugoročne vizije hotelskih poduzeća kao i to da se u suvremenom poslovanju u cjelosti ne prihvaća važnost modela strategijskog upravljanja. Nadalje, u radu je naglasak na odabiru optimalnog modela strategijskog upravljanja razvitkom i tržišnom prilagodbom hotelijerstva. Riječ je o BPR - modelu strategijskog upravljanja. Ono označava novo organizacijsko, sadržajno i marketinško poimanje istog problema poduzeća, te oblikovanje i provedbu nove strategije za postizanje strategijskog položaja i razvojnih ciljeva. Odabir ovog modela kao najprihvatljivijeg opravdao bi se poboljšanjem ukupne poslovne snage hotelijerstva i postizanjem zavidne tržišne pozicije, a očituje se kroz primjenu tehnika za promjenu poslovnog procesa. Početni koraci promjene poslovnog procesa u hotelijerstvu označavali bi: a) sagledavanje i analizu poslovnog procesa, b) izbor optimalne varijante za njihovu valorizaciju i tržišno vrednovanje. Za izgradnju novog, suvremenog stalno privlačnog hotelskog proizvoda u budućnosti potreban je visok stupanj znanja, iskustva, ali i podupirućeg stvaralačkog impulsa svakog zaposlenika. Stoga, kao optimalan model strategijskog upravljanja razvitkom hotelijerstva, ovaj model podržava: operacionalizaciju sustava nagrađivanja, operacionalizaciju upravljačkog i informacijskog sustava, i primjenu kulture sustava uvjerenja ljudi za osiguranje nenovčane motivacije u svrhu provedbe strategije, a sve to u uvjetima naklonjenog ponašanja aktera u okolini. Smanjenje troškova, obnavljanje konkurentske sposobnosti i tržišna dominacija, glavni su razlozi primjene BPR modela strategijskog upravljanja u hotelima. Proces oblikovanja novog hotelskog proizvoda u Dubrovačko - neretvanskoj županiji mora proći tri faze, počevši od: 1) kreiranja strategijske vizije, 2) reinženjeringa, 3) provedbe strategije upravljanja. Hotelska ponuda u budućnosti se mora nametnuti, te uz dužan respekt tradicionalnim specifičnostima ugraditi u nov turistički ambijent. Takvim shvaćanjem, između ostalog se premoštava dosadašnje shvaćanje hotela kao jedinice za isključivo pružanje usluga smještaja i prehrane, te se daje naglasak na analitički pristup okruženju, prošlom i sadašnjem, uz potrebu odbacivanja negativnih elemenata i nužnost pristupanja reinženjeringu. Iako glavni motiv dolaska turista u destinaciju nije isključivo kvalitet hotelske ponude, kroz nju će se i nadalje ostvarivati glavni visoki financijski učinci. Da hotelska ponuda Dubrovačko - neretvanske županije u budućnosti ne bi predstavljala ograničavajući segment turističke ponude, što je potvrđivalo prethodno iskustvo, BPR - model pri izgradnji novih hotelskih kapaciteta mora poštovati visoke standarde kakvoće hotelskog proizvoda, ali i zaštitu čovjekovog okoliša, što su i pretpostavke za kasnije profitabilno poslovanje. Slijedeći važan korak odnosi se na oblikovanje tržišno - prihvatljive strukture hotelijerstva. Oblikovanje se može postići i u okviru već postojećih hotela, što tada podrazumijeva reinterpretaciju arhitektonskih rješenja, ali sadu dosluhu s turističkom okolinom, krenuvši od upotpunjavanja standardnih usluga aktivnijim oblicima usluga po pitanjima odmora i relaksacije, do uvođenja novih izvornih sadržaja cjelokupnog proizvoda. Pozitivni efekti modela u BPR - strategijskog upravljanja hoteljerstvom ocrtavali bi se stoga kroz znanstveno utemeljenje jasne vizije i konzistentne razvojne strategije, a što se nadalje predočava u radu. Hotelska ponuda u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, prema tome trebala bi se isticati bogatstvom izvornih i nenametljivih sadržaja, posebice zabavnih, kulturnih, i rekreacijskih u specifičnom ozračju. Da bi udovoljila kriterije ambijentalne prihvatljivosti, hotelijerstvo ovog područja trebaju karakterizirati ( ali ne i isključivo), manji smještajni objekti u okviru kojih bi se uz podršku najsuvremenije tehnologije isticali, istinska vrijednost i sposobnost ljudskog činitelja, koji bi potom sinergijski pridonosli vrhunskoj kakvoći usluge. Kvalitativnim i cjenovnim preinakama hotelsku infrastrukturu potrebno je učiniti interesantnom za cjelogodišnje poslovanje. To bi potaknulo izmjenu elemenata masovnog turizma u selektivne oblike turizma, čija je bitna značajka promjena u okviru strukture potrošnje, vodeći računa o racionalnom korištenju unutarnjih i vanjskih potencijala. Makroekonomska politika bi kroz povoljniju poreznu politiku, otvaranje mogućnosti inozemnim ulaganjima, produljenje rokova i uz izmjenu uvjeta kreditiranja trebala olakšati proces razvitka hoteljerstva. Uz akcije u smjeru materjalne revitalizacije ratom oštećenih hotelskih objekata, akcije bi trebalo usmjeriti na ulaganje u osposobljavanje kvalitete ljudskog resursa. U radu se naglašava da se ulaganjima u obnovu i izgradnju hotelskih kompleksa, zapravo izravno utječe na rast kakvoće turističke infrastrukture, a time i turističke ponude, koji su i temelj za postizanje optimalnih poslovnih učinaka. Budući da je riječ o ulaganju sa sporim povratom, u oskudici domaćeg investicijskog kapitala, a za potrebu nove vizije, orijentacija je na inozemna ulaganja uz potpunu privatizaciju. Interes ulagača bio bi potpunija iskorištenost kapaciteta, tj. njegova povezanost s emitivnim tržištima. Iz navedenog proizlazi da temeljni smjer u dugoročnom razvitku hotelijerstva u Dubrovačko - neretvanskoj županiji mora uvažavati zahtjev za konstantnom prilagodbom dinamičnim i globalnim trendovima turističke potražnje na međunarodnom turističkom tržištu. Sadržajno bogatijom ponudom utjecalo bi se na promjenu motivacijske osnovice unutar tržišne potražnje. Stoga je potrebno izvršiti segmentaciju turističke potražnje. U odabiru mjesta svog boravka, turisti postaju selektivniji i samostalniji, birajući autohtoniji hotelsko - turistički proizvod. U takvom viđenju, strategija razvitka hotelske ponude u Dubrovačko - neretvanskoj županiji mora dakle, imati naglasak na diversifikaciji i tržišnoj prepoznatljivosti . Na taj način hotelijerstvo se bezpogovorno mora sadržajno i funkcionalno oblikovati, marketinški osmisliti i destinacijski postaviti, a za takav korak nije dovoljna samo turistička tradicija koje ovo područje nedvojbeno posjeduje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Ekonomski fakultet, Split

Autor s matičnim brojem:
Iris Mihajlović, (223011)