hrvatski

Prikaz rasprostranjenosti makrofitske vegetacije u Parku prirode "Kopački rit" u razdoblju 2010.-2013. godine

Na biološku raznolikost i ekološka obilježja Parka prirode „Kopački rit“ utječe prvenstveno hidrološki režim Dunava, a potom i Drave. Mozaični prostorni raspored kopnene, vodene i močvarne vegetacije u Parku u stalnoj je dinamičnoj izmjeni, ovisno o učestalosti, intenzitetu i trajanju poplava, te sušnih razdoblja. Današnje plavno područje, površine 142 km2, nalazi se između desne obale Dunava (rkm 1412.-1382.), lijeve obale Drave (rkm 15.-0.) i nasipa: Drava-Dunav i Zmajevac- Kopačevo. Terenska istraživanja vodenih i močvarnih staništa, s pripadajućom vegetacijom, provedena su na odabranim lokalitetima u razdoblju 2010.-2013. godine. Utvrđeno je da postoji periodičnost u zastupljenosti i rasprostranjenosti pojedinih biljnih zajednica, što je posljedica izraženih fluktuacija klimatskih i hidroloških parametara u novije vrijeme. U proljeće i ljeto 2010. prevladavali su optimalni uvjeti za razvoj vegetacije plitkih močvara (red Oenanthetalia aquaticae) i vodenjarske vegetacije (red Lemnetalia). Produljeno sušno razdoblje i nizak vodostaj u ljeto 2011. uzrokovali su nagle promjene u sastavu vegetacije, pa su na muljevitom ili pjeskovitom dnu presušenih bara, kanala i ribnjaka dominirale amfibijske zajednice niskih šiljeva (sveza Nanocyperion). Slično je zabilježeno i tijekom jeseni 2012. na presušenoj obali dijela Kopačkog jezera. Pojava poplave i dulje zadržavanje visokih vodostaja tijekom ljeta, kada je voda topla, pogoduju razvoju i širenju vodenjarske i zakorijenjene vodenjarske vegetacije (red Potamogetonetalia). To je naročito bilo izraženo u ljeto 2013., kada su u prvoj polovini lipnja naglo porasli vodostaji Dunava i Drave. Visoki vodostaji zabilježeni su na vodomjernoj postaji Batina (+770 cm, 14. lipnja) i Osijek (+514, 15. lipnja), a čitavo plavno područje Parka bilo je ispunjeno vodom. Budući da je istjecanje vode iz rita bilo polagano, visoke temperature zraka i vode potaknule su bujni razvoj vegetacije vodenjara. Primjerice, kretanje kanalom Čonakut mjestimično je bilo otežano zbog gustog obraštaja vegetacijom vodenjara na površini vode, u kojoj je prevladavala vodena paprat, nepačka (Salvinia natans).

makrofiti ; vegetacija ; Kopački rit ; Dunav

nije evidentirano