hrvatski

Utjecaj malčiranja vinograda na gospodarske značajke vinove loze, mikroorganizme i dinamiku hraniva u tlu.

Neadekvatno uzdržavanje tla u vinogradu često ima za posljedicu narušavanje plodnosti tla. Stoga se sve više pažnje posvećuje uvođenju tzv. bioloških mjera njege tla (zastiranje i sjetva travno-leguminoznih smjesa u međurednom razmaku vinograda), čime se procesi u tlu nastoje približiti onima u prirodi i osigurati povoljnije uvjete za razvoj vinove loze. Unatoč brojnih prednosti ovakvog sustava uzdržavanja tla zapreka njegovom širem prihvaćanju je bojazan da će se konkurencija biljaka zelenog pkrova negativno odraziti na gospodarske značajke loze. Stoga je cilj rada istražiti prikladnost malčiranja različitim travno-leguminoznim smjesama u uvjetima vinogradarske podregije Slavonija, odnosno utvrditi njegov utjecaj na agrobiološke i gospodarske i tehnološke karakteristike vinove loze (cv Rizling rajnski i Graševina), stanje i dinamiku hraniva, te populaciju mikroorganizama u tlu. Pokus je postavljen po planu slučajnog bloknog rasporeda u četiri repeticije, zasebno na obje sorte. Uz klasičnu obradu kao kontrolu ispitivane su tri različite vrste malča: smjesa trava i leguminoza, smjesa trava i smjesa leguminoza. Shodno postavljenom cilju istraživanja primjenjene su odgovarajuće ampelometrijskete metode, te standardne kemijske i mikrobiološke analitičke metode. Rezultati istraživanja pokazuju da malčiranje vinograda nije utjecalo na rodnost pupova ispitivanih kultivara, kao ni na prirod, dok je bujnost u varijantama s malčem bila značajno manja od druge godine istraživanja. Analizom mehaničkog sastava grozda i bobice nije utvrđena razlika između varijanti u pokusu glede mehaničkog sastava. Kakvoća mošta i vina dobivenih mikrovinifikacijom grožđa pokusnih varijanti odgovarala je značajkama kultivara i klimatskim prilikama u godinama istraživanja, bez većih razlika između varijanti u pogledu fizikalno-kemijskih i organoleptičnih svojstava. Nije utvrđen negativan utjecaj biljaka zelenog pokrova na sadržaj lozi pristupačnih hraniva, čak ni u vrijeme najvećih potreba loze (od cvatnje do berbe). U varijanti s malčem došlo je do statistički značajnog povećanja sadržaja ukupnog dušika i humusa. Tlo svih pokusnih varijanti bilo je dobro opskrbljeno fiziološki aktivnim fosforom i kalijem, a primjetan je pozitivan utjecaj malča osobito na sadržaj fosfora u varijantama "trava" i "leguminoze". pod utjecajem malča došlo je do izrazitog povećanja biogenosti tla, osobito kod varijante "leguminoze", kao i brojnosti, odnosno zastupljenosti ispitivanih fizioloških grupa mikroorganizama u tlu, osobito onih koje sudjeluju u kruženju dušika.

Vitis vinifera L.; malčiranje; prinos; kakvoća; tlo; mikroorganizmi; hranjiva

nije evidentirano