hrvatski

Ex situ zaštita svojti iz Crvene knjige u Botaničkom vrtu PMF-a Sveučilišta u Zagrebu

Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske broji ukupno 234 svojte koje se smatraju izumrlima ili suočenima s rizikom izumiranja. Ta se brojka na svjetskoj razini penje do vrtoglavih 100.000 svojti ili gotovo jedne trećine svih poznatih vrsta vaskularne flore. Uloga botaničkih vrtova u ex situ zaštiti tih najugroženijih biljnih svojti je nezamjenjiva. Prema Globalnoj strategiji zaštite biljaka na Zemlji (Global Strategy for Plant Conservation, GSPC) do 2020. godine trebalo bi u ex situ zaštitu lokalnih botaničkih vrtova uključiti 75% ugroženih biljnih svojti svake zemlje. Detaljna analiza autohtone flore u zbirci Botaničkog vrta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu provedena je početkom 2013. godine. Prema dobivenim podacima, u ex situ zaštiti Botaničkoga vrta nalazi se 13, 2% svojti vaskularne flore Hrvatske sa statusom izumrle vrste ili s rizikom izumiranja, od kojih 97% ulazi u kategoriju strogo zaštićenih biljnih svojti. Jedna svojta (Hippophaë rhamnoides) u ex situ zaštiti smatra se regionalno izumrlom (RE) ; sedam svojti (7, 8%) suočeno je s izuzetno visokim rizikom nestajanja (CR) ; šest svojti (9, 7%) nalazi se u kategoriji veoma visokog rizika (EN), a 17 svojti (23, 9%) u kategoriji visokog rizika nestajanja (VU). Četiri svojte s rizikom izumiranja također su i hrvatski endemi: Geranium dalmaticum, Degenia velebitica, Dianthus integer i Iris croatica. Ex situ zaštita najznačajnijih biljnih svojti hrvatske vaskularne flore u našoj je zemlji općenito nezadovoljavajuća i bit će potrebno uložiti znatne napore kako bismo se približili ciljevima Globalne strategije u zadanom roku.

Crvena knjiga ; ex situ zaštita ; Botanički vrt ; Prirodoslovno-matematički fakultet

nije evidentirano