hrvatski

Aktualno stanje u hrvatskoj poljoprivredi i smjernice njezina razvoja

Došlo je vrijeme u kojem Republika Hrvatska postaje članica Europske unije. U Uniji je poljoprivreda važna grana gospodarstva. Isto tako, pojoprivreda je uvijek bila i sada jest iznimno važna za razvoj Hrvatske, jer u ukupnom gospodarstvu Hrvatske zauzima bitno mjesto. Važna je s aspekta broja zaposlenih, generiranja dodane vrijednosti, sudjelovanja u ukupnoj vanjskotrgovinskoj razmjeni, a posebno zbog proizvodnje hrane za potrebe domaćih potrošača. Posljednih godina poljoprivreda i prehrambeno-prerađivačka industrija sudjeluju u našoj ukupnoj bruto vrijednosti s prosječno 9, 1%, u ukupnom izvozu s oko 11%, u ukupnom uvozu s oko 10%, a u ukupnoj zaposlenosti s više od 20%. Nažalost u vanjskotrgovinskoj razmjeni hrane u posljednjih je 20 godina utvrđen deficit u iznosu od 800 milijuna do 1, 2 milijarde USD godišnje. Uvoz naprimjer južnog voća neminovan je, ali uvoz povrća i voća (trenutačno oko 50%), govedine (oko 60%), svinjetine (oko 40%) te mlijeka i mliječnih proizvoda ne može se prihvatiti jer za njihovu proizvodnju Hrvatska ima vrlo povoljne agroekološke uvjete. Uz dobre prirodne uvjete Hrvatska ima stručno-znanstvene potencijele za znato veću, stabilniju i kvalitetniju poljoprivrednu proizvodnju u odnosu na onu koju ima sada. Ostvarenje većih i stabilnijih prinosa u biljnoj proizvodnji pozitivno bi se odrazilo na unapređenje stočarstva, prehrambene industrije, zapošljavanje, manje cijene, povećan izvoz i bolji standard stanovništva. Hrvatska ima podosta plodnih tala i bogata je vodama, pogotovo istočna Hrvatska - bez obzira na to često su nam žedne oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, stoka se nedovoljno i neodgovarajuće hrani, a cijene su poljoprivredno prehrambenih proizvoda visoke. Stoga moramo učiniti znatno više po pitanju boljega gospodarenja i iskorištavanja postojećih prirodnih resursa. Moramo proširiti primjenu navodnjavanja (Hrvatska sada navodnjava svega 0, 84% obradivih površina) na razinu Europe (13%) kako bismo ostvarivali višu i stabilniju proizvodnju raznolikuh kavlitetnih proizvoda. Time bi se unaprijedila prehrambeno prerađivačka industrija, a većom i sigurnijom proizvodnjom krmnog bilja, u uvjetima navodnjavanja, ostvarili bi se povoljni uvjeti za uzgoj životinja, odnosno dostatnu proizvodnju ponajprije mesa i mlijeka te drugih stočarskih proizvoda. Takav pristup u Hrvatskoj poljoprivredi potpuno je moguć, pa bi Hrvatska - uz razvoj navodnjavanja i primjenu ostalih mjera kao što su okrupnjavanje zemljišta i povećanje njegove obradivosti, povećanje ekološke proizvodnje i proizvodnje tradicijskih proizvoda te usmjeravanje stručnog obrazovanja poljoprivrednih proizvođača i stručnjaka prema potrebama prakse - opet mogla od uvoznika hrane postati izvoznik poljoprivredno prehrambenih proizvoda.

poljoprivreda ; ekološka proizvodnja ; krmno bilje ; stočarstvo ; navodnjavanje

nije evidentirano