hrvatski

Utjecaj Vitezovića na programe umjetničkih djela u prvoj polovici 18. stoljeća

Pavao Ritter Vitezović svojim idejama i djelima snažno je utjecao na programe monumentalnih umjetničkih djela nastalih u prvoj polovici 18. stoljeća u Zagrebu, odnosno kulturnom krugu oko zagrebačkog Kaptola. Njegove teze iznesene u djelima Croatia rediviva a posebno teza o porijeklu i mjestu rođenja kralja Ladislava iznesene u njegovoj biografiji Natales D(ivo) Ladislavo Re(gi) Slavoniae apostolo restituti, koju objavljuje 1704., odredile su programe dvaju značajnih umjetničkih narudžbi, ciklusa oltarnih slika za oltar sv. Ladislava u zagrebačkoj katedrali, te gradnju i opremanje župne crkve sv. Ladislava u Pokupskom, koju naručuje biskup Juraj Branjug. Utjecaj Vitezovićevih ideja na umjetnička djela bio je predmet istraživanja povjesničara umjetnosti, A. Horvat i Z. Wyrubala. Njihov interes bio je usmjeren na razmatranje predloška za grb Trojedne kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije i Vitezovićeve prijedloge, te krunu kralja Ladislava prikazanu na oltarnim slikama u katedrali. No osim u tim primjerima, utjecaj Vitezovićevih ideja na concetto, odnosno program umjetničkog djela, snažno je prisutan i u najznačajnijoj narudžbi nastaloj u vrijeme biskupa Jurja Branjuga (biskup 1723.-1747.), gradnji i opremanju župne crkve sv. Ladislava u Pokupskom, što će biti prikazano u izlaganju. Vitezovićeva uloga polyhistora i njegova utjecaja na umjetnička djela u zagrebačkom kulturnom krugu bit će razmotrena i u kontekstu srodnih primjera iz srednjoeuropske sredine.

Vitezović. biografija kralja Ladislava; polyhistori kao autori concetta; umjetnička djela; zagrebački biskupi; župna crkva u Pokupskom

nije evidentirano