engleski

Hoards of the Roman period in Slovenia from the 2nd century BC to the 2nd century AD

RIMSKODOBNE OSTAVE NA PODRUČJU SLOVENIJE OD 2. ST. PR. KR. DO 2. ST. Ovim prilogom, novim nalazima ostava i novo vrednovanim starim nalazima, namjeravamo dopuniti znameniti rad Ivana Mirnika Coin Hoards in Yugoslavia pri čemu ćemo se ograničiti na nalaze ostava s područja Republike Slovenije i to na one iz 2. stoljeća pr. Kr., kada se na području današnje Republike Slovenije prvi put pojavio rimski novac, pa sve do 2. stoljeća. Brojnost nalaza ostava iz tog vremena približava se brojci osamdeset (Pr. Sl. 1. i 2.). Obično ukop nalaza ostava stavljamo u kontekst širih povijesnih događaja, kao što su vojni pohodi ili sukobi te upadi neprijateljskih naroda, ali su za takav ukop blaga mogući i drugi čimbenici, npr. ekonomski razlozi odnosno novčane reforme. Prema tradicionalnoj kvalifikaciji nalaza ostava, razlikujemo one u kojima se nalazio novac kojeg je vlasnik godinama jednakomjerno skupljao i one koje su nastale slučajno, kada je vlasnik takvu ostavu zakopao u panici ili je na neki drugi način odlučio sakriti svoje dragocjenosti. Prilikom utvrđivanja razloga ukopa ostave, veliku ulogu ima i veličina ostave. Među ostavama s područja današnje Slovenije prevladavaju one koje možemo povezati s vojnim aktivnostima ; sigurno su to nalazi iz razdoblja između 150.-146. g. pr. Kr., iz sredine 1.st. pr. Kr., iz Augustovog vremena, iz vremena građanskih ratova te oni iz vremena Markomanskih ratova. Pojava zakopavanja novca u jugoistočnoalpskom prostoru podudara se s uporabom novca na tom prostoru, odnosno datira se u 2. st. pr. Kr. U tom su razdoblju središnji dio tog područja naseljavali keltski Taurisci, a u priobalnom pojasu i u Notranjskoj tada je već zabilježeno prisustvo Rimljana. Najstarije od tih ostava su ostava iz Dutovlja, s gradine Knežak te iz Babe pri Slavini (Baba 1) koje su bile zakopane u vremenu od 148.-146. g. pr. Kr. U tu grupu nalaza pripada i skupni nalaz 23 rimska republikanska novca i 59 komada keltskog novca s utoka Zrnice u Ljubljanicu. S njom smo početke kovanja novca kod Tauriska pomaknuli unatrag, u sredinu 2. st. pr. Kr. Spomenuti nalaz i nedavno otkriven nalaz s lokaliteta Skrinjca pri Kobaridu ukazuju na profil novca koji je bio u uporabi tijekom druge polovine 2. st. pr. Kr. U miješane keltsko-rimske nalaze novca pripadaju još i nalazi ostava iz Ambroževog gradišča pri Slavini i s Babe pri Slavini (Baba 2) u Notranjskoj. Ukop prve ostave datiramo u vrijeme nakon 82. g. pr. Kr., a druge u godinu 74. pr. Kr. Ukop nalaza ostava iz Cerkna, Dolenje vasi kod Senožeča i sa seoskog imanja Kamin kod Bevka datiramo u vrijeme od 47.-42. g. pr. Kr., s tim da ostavu s lokaliteta Cerkno možemo povezati s jakim otporom starosjedilaca prilikom rimskog prodora na idrijsko-cerkljansko područje. Do sada je na području današnje Slovenije dokumentirano 18 nalaza ostava keltskog novca. Zbog nepotpunih i često nejasnih apsolutnih kronologija kovanja različitih tipova keltskog novca, vrijeme ukopa možemo odrediti samo okvirno i to u drugu polovinu 2. i u 1. st. pr. Kr. Peter Kos je na temelju studija najnovije građe, osobito nalaza ostava Enemonzo u Furlaniji, Skrinjca pri Kobaridu, nalaze iz rijeke Ljubljanice i nalaze ostave Varaždin, postavio novu teoriju o počecima kovanja Kelta u jugoistočnom prostoru Alpa. Također, teško je odrediti vrijeme i razlog za ukopavanje ostave s Mute u Koruškoj koja je sadržavala 12 komada egipatskog brončanog novca i jedan primjerak brončanog novca grčkog mjestašca u južnoj Italiji. Brojni pojedinačni i nalazi ostava egipatskog, a i drugog afričkog novca zabilježeni su na prostoru Istre, Like i Dalmacije, a pojedinačni nalazi afričkog novca poznati su čak i s nalazišta u srednjoj Evropi. Prisutnost tog novca tumačimo kao posljedicu trgovačkih veza između Sredozemlja, Norika i Panonije, a pretpostavlja se da su trgovački putovi prelazili preko Istre i Dalmacije.

Slovenia; coin hoards; Roman period; the Celts; numismatics

nije evidentirano