hrvatski

Transformacija metafizičkoga shvaćanja Boga u modernoj filozofiji politike: analiza na primjeru Hobbesove, Rousseauove i Schmittove političke teorije suverenosti

Analitičkom metodom i problemskim pristupom doktorski rad analizira utjecaj metafizičkoga pojma Boga antičke i srednjovjekovne metafizike na modernu filozofiju politike. Antička i srednjovjekovna metafizička (kozmološka, teološka, ontološka) razmatranja božanstva, kao pratvorca (uzroka), jedinstva, zakonodavca, svemoći, suverene odluke, pravednosti i općosti (općenitosti), transformirana su u modernoj filozofiji politike kroz modernu političku teoriju suverenosti. Prisutnost te transformacije u radu se analizira na temelju političke teorije suverenosti Thomasa Hobbesa, Jeana – Jacquesa Rousseaua i Carla Schmitta, kako bi se pokazalo da je metafizička transformacija prisutna tijekom čitave moderne filozofije politike, i to na njezinu početku, u Hobbesovoj koncepciji suverenosti Levijatana kao smrtnog boga, vrhuncu, u Rousseauovoj poziciji suverenosti volonté générale te na zalasku Moderne, u Schmittovu teorijskome obrazloženju kraja epohe države i zahtjevu za suverenošću decizionizma nasuprot pravnome normativizmu i pozitivizmu. Ovime je dokazana hipoteza rada, odnosno da je moderna filozofija politike, kroz političku teoriju suverenosti, zadržala, primijenila i transformirala metafizičko-teološko shvaćanje Boga u konstituiranju moderne političke zajednice – države. Time je i postignuta i svrha istraživanja (rada), odnosno ukazati na važnost kritičkoga preispitivanja postavke o revolucionarnosti novovjekovne (moderne) filozofije politike spram antičke i srednjovjekovne te samim time ukazati na važnost preispitivanja modernih političkih kategorija te pozicije i odnosa čovjeka i političke zajednice u suvremenim, liberalno-demokratskim političkim porecima utemeljenima na nasljeđu Moderne.

metafizika; Bog; filozofija politike; teorija suverenosti; Levijatan; općenita volja; decizionizam; Hobbes; Rousseau; Schmitt

nije evidentirano