Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 643783

Dokazivanje prima facie diskriminacije


Potočnjak, Željko; Grgurev, Ivana; Grgić, Andrea
Dokazivanje prima facie diskriminacije // Liber amicorum Mihajlo Dika : zbornik radova u čast 70. rođendana prof. dr. sc. Mihajla Dike / Uzelac, Alan ; Garašić, Jasnica ; Maganić, Aleksandra (ur.).
Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu, 2013. str. 323-347


Naslov
Dokazivanje prima facie diskriminacije
(Proving a prima facie discrimination)

Autori
Potočnjak, Željko ; Grgurev, Ivana ; Grgić, Andrea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Liber amicorum Mihajlo Dika : zbornik radova u čast 70. rođendana prof. dr. sc. Mihajla Dike

Urednik/ci
Uzelac, Alan ; Garašić, Jasnica ; Maganić, Aleksandra

Izdavač
Pravni fakultet u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2013

Raspon stranica
323-347

ISBN
978-953-270-078-7

Ključne riječi
prima facie diskriminacija, teret dokazivanja, pravna stečevina EU
(prima facie discrimination, burden of proof, EU acquis)

Sažetak
U praksi se pokazuje kako u antidiskriminacijskim parnicama, usprkos olakšanom teretu dokazivanja za tužitelja, položaj žrtve diskriminacije nije lak. Naime, da bi došlo do prebacivanja tereta dokazivanja s tužitelja na tuženika, tužitelj mora dokazati prima facie diskriminaciju. Prema pravilu o prima facie diskriminaciji, dokazivanje diskriminacije podijeljeno je u dvije faze. U prvoj fazi tužitelj treba dokazati činjenice iz kojih sud može izvesti zaključak o vjerojatnosti da ga je tuženik diskriminirao. Tada se teret dokazivanja prebacuje na tuženika koji u drugoj fazi mora učiniti izvjesnim da diskriminacije nije bilo. Neuspjeh dokazivanja prima facie diskriminacije ima negativnu posljedicu za tužitelja, a neuspjeh pobijanja zaključka o postojanju prima facie diskriminacije ima negativnu posljedicu za tuženika. Autori, objašnjavajući i kritički analizirajući praksu Suda Europske unije, zaključuju da iz odredbi o teretu dokazivanja ne proizlazi pravo tužitelja da mu tuženik dostavi podatke o činjenicama relevantnim za utvrđivanje prima facie diskriminacije. Upravo suprotno, radi osiguranja učinkovitosti zaštite od diskriminacije ono može biti dokaz o postojanju prima facie diskriminacije, uz primjerice činjenicu da kvalificirani kandidat nije uopće pozvan na razgovor za posao i sl. Zato je transparentnost postupanja poslodavca pri zasnivanju radnog odnosa i odlučivanju o pravima radnika tijekom trajanja i pri prestanku radnog odnosa od ključnog značaja u postupku prebacivanja tereta dokazivanja. Autori smatraju da je netransparentnost snažna indicija o nezakonitom, podredno, i diskriminirajućem postupanju poslodavca (u slučaju izostanka odgovarajućeg objašnjenja za svoju praksu i postupke od strane poslodavca). Navedeno se potvrdilo i kroz bogatu praksu Suda EU u slučajevima diskriminacije na osnovi spola u pogledu plaća. Ako poslodavac transparentno postupa pri zasnivanju radnog odnosa i odlučivanju o pravima radnika tijekom trajanja i pri prestanku radnog odnosa, ostavit će malo prostora za sumnju da je njegovo postupanje uzrokovano zabranjenim osnovama diskriminacije. Uloga nacionalnih sudova država članica EU ključna je pri definiranju stupnja uvjerljivosti koji se traži da bi se prebacio teret dokazivanja na tuženog, ali ona mora biti usklađena s okvirom danim u pravnoj stečevini EU. U Hrvatskoj su žrtve diskriminacije, ali i pravna struka slabo upućeni u dokazna sredstva za utvrđivanje prima facie diskriminacije. U pravnim porecima država članica EU, kao izvori informacija o činjenicama prihvaćaju se statistički podaci, probni slučajevi, upitnici koje osobe koje se smatraju diskriminiranima upućuju poslodavcu itd. Stoga autori zaključuju da bi u nas, u čl. 20. ZSD, u cilju učinkovite zaštite žrtava diskriminacije, trebalo navođenjem primjera ukazati na dopuštena dokazna sredstva (kao što su statistički podaci, probni slučajevi, neodgovaranje, nejasno ili nepotpuno odgovaranje poslodavca na upite o njegovom postupanju usmjerenom na suzbijanje diskriminacije i sl.). Pored te izmjene ZSD-a, potreban je i aktivniji angažman tijela za promicanje ravnopravnosti u popularizaciji navedenih dokaznih sredstava (npr. kroz publikacije s uputama izdanih od tih tijela). Smjernice praksi (tužiteljima – žrtvama diskriminacije i sudovima) o (ne)dopuštenosti dokaznih sredstava za utvrđivanje prima facie diskriminacije od ključnog su značaja jer bez utvrđivanja prima facie diskriminacije nema ni zaštite od diskriminacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

Napomena
Na nasl. str. i nadnasl.: Djelotvorna pravna zaštita u pravičnom postupku : pravosudne transformacije na jugu Europe.



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
066-0662501-2528 - Prilagodba hrvatskog radnog i socijalnog prava europskom socijalnom modelu (Željko Potočnjak, )

Ustanove
Pravni fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Andrea Grgić (autor)

Avatar Url Željko Potočnjak (autor)

Avatar Url Ivana Grgurev (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Potočnjak, Željko; Grgurev, Ivana; Grgić, Andrea
Dokazivanje prima facie diskriminacije // Liber amicorum Mihajlo Dika : zbornik radova u čast 70. rođendana prof. dr. sc. Mihajla Dike / Uzelac, Alan ; Garašić, Jasnica ; Maganić, Aleksandra (ur.).
Zagreb: Pravni fakultet u Zagrebu, 2013. str. 323-347
Potočnjak, Ž., Grgurev, I. & Grgić, A. (2013) Dokazivanje prima facie diskriminacije. U: Uzelac, A., Garašić, J. & Maganić, A. (ur.) Liber amicorum Mihajlo Dika : zbornik radova u čast 70. rođendana prof. dr. sc. Mihajla Dike. Zagreb, Pravni fakultet u Zagrebu, str. 323-347.
@inbook{inbook, year = {2013}, pages = {323-347}, keywords = {prima facie discrimination, burden of proof, EU acquis}, isbn = {978-953-270-078-7}, title = {Proving a prima facie discrimination}, keyword = {prima facie discrimination, burden of proof, EU acquis}, publisher = {Pravni fakultet u Zagrebu}, publisherplace = {Zagreb} }