hrvatski

Kauzalne atribucije uspjeha, rodne uloge i rodni stereotipi kao odrednice obrazovnih ishoda u matematici

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati ulogu spola, gimnazijskog usmjerenja, načina atribuiranja uspjeha, rodnih uloga i stereotipa te očekivanja i vrijednosti u objašnjenju obrazovnih postignuća i odabira u matematici. Kao teorijski okvir rada korišten je model očekivanja i vrijednosti Eccles i sur. (1983). U istraživanju je sudjelovalo 337 učenika trećih razreda srednjih škola u Zadru i Zagrebu. Hijerarhijskim regresijskim analizama ispitan je utjecaj navedenih varijabli na obrazovne ishode. Prediktorske varijable objašnjavaju ukupno 63.6% varijance ocjene iz matematike. Učenici muškog spola, učenici matematičkog usmjerenja, oni koji pripisuju svoj uspjeh aktivnosti i motivaciji te sposobnosti i ličnosti, a manje vanjskim činiteljima te učenici viših očekivanja i percipirane važnosti matematike imali su više ocjene iz matematike. Prediktori objašnjavaju 64.8% varijance odabira više razine matematike na maturi. Učenici muškog spola, matematičkog usmjerenja, koji uspjeh pripisuju više aktivnosti i motivaciji te sposobnosti i ličnosti, a manje vanjskim činiteljima te imaju viša očekivanja u većoj mjeri upisuju višu razinu matematike na maturi. Kada je riječ o odabiru prirodoslovnog, biokemijskog i/ili tehničkog fakulteta prediktori objašnjavaju 54.6% varijance. Učenici matematičkog usmjerenja, muškog spola, koji pripisuju uspjeh aktivnosti i motivaciji te sposobnosti i ličnosti i koji imaju veća očekivanja uspjeha i percipiranu korisnost matematike vjerojatnije će upisati neki od navedenih fakulteta.

teorija očekivanja i vrijednosti; atribuiranje uspjeha; stereotipi; rodne uloge; obrazovni ishodi

nije evidentirano