Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 642308

Uloga jodne profilakse u iskorjenjivanju gušavosti na području grobinštine


Rajković Molek, Koraljka
Uloga jodne profilakse u iskorjenjivanju gušavosti na području grobinštine 2002., magistarski rad, Medicinski fakultet, Rijeka


Naslov
Uloga jodne profilakse u iskorjenjivanju gušavosti na području grobinštine
(The role of iodine prophylaxis in eradication of goiter in Grobnik)

Autori
Rajković Molek, Koraljka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
18.12.2002

Godina
2002

Stranica
72

Mentor
Crnčević Orlić, Željka

Ključne riječi
Gušavost; endemska; epidemiologija; Jod; urin; profilaksa
(Goiter; endemic; epidemiology; Iodine; propahylxis; urine)

Sažetak
Cilj: Grobinština, područje smješteno na prijelazu primorske i goranske regije, 15-ak km sjeveroistočno od Rijeke, na oko 400 metara nadmorske visine, bilo je sredinom 20-og stoljeća žarište izražene endemske gušavosti. Nakon 20 godina provođenja jodne profilakse učestalost gušavosti smanjena je na blagu. Cilj je ovog istraživanja dgovoriti na pitanje je li gušavost nestala četrdeset godina nakon uvođenja jodne profilakse jodinacijom sa 10 mg kalij- jodida po kilogramu soli i pet godina nakon povišenja na 25 mg kalij- jodida po kilogramu soli. Ispitanici i metode: Terensko je istraživanje provedeno tijekom ožujka i travnja 2001.g. Pregledano je 378-ero djece u dobi 7-15 godina koji pohađaju OŠ Dražice i 94 odrasla stanovnika koja od rođenja žive na Grobinštini. Podaci o načinu života i zdravstvenom stanju prikupljeni su putem individualnih i anketnih listića za domaćinstva. Štitnjača je obzirom na veličinu klasificirana prema WHO i PAHO klasifikaciji, a koncentracija joda u urinu mjerena je u 58 slučajno odabrane djece semikvantitativnom kolorimetrijskom metodom. Statistička značajnost razlike rezultata ovog i prethodnih istraživanja koja su na istom području provedena 1961 i 1981 godine testirana je pomoću X2 testa. Rezultati: gušavost školske djece u 2001.g. iznosila je 6, 6% što je statistički značajan pad učestalosti gušavosti na razini (p<0, 05) u odnosu na 1981.g. kada je iznosila 18% i na 1961.g. kada je iznosila 63%. Guše su bile niskog stupnja IA (5, 5%) i IB (1, 1%). U pubertetu gušavost je bila zastupljenija u djevojčica nego u dječaka (Ž:M=5:2). Prije puberteta taj je omjer iznosio 6:5. Ukupno četiri guše veličine IB pronađene su u djevojčica u pubertetu, dakle radi se o pubertetskoj guši koja je češća u krajevima sa graničnim unosom joda. Nije uočena statistički značajna razlika u gušavosti autohtone i doseljene djece, kao niti one koja su obiteljski opterećena bolestima štitnjače i one koja to nisu. Koncentracija joda u urinu bila je veća od 10 mikrograma po dL u 65% djece, što znači da je dnevni unos joda zadovoljavajući. Gušavost odraslog stanovništva iznosila je 6, 4%, dok je 1981.g. iznosila 11%, a 1961.g. 34%. Ovi podaci ukazuju na značajan pad učestalosti gušavosti. Obiteljski je opterećeno bolestima štitnjače bilo 11, 7% autohtonog stanovništva. Zaključak: Grobinština u 2001.g. bila je područje s blago izraženom endemskom gušavosti. Dnevni unos joda bio je zadovoljavajući. Učestalost gušavosti među školskom djecom i odraslima bila je gotovo jednaka. Primjećena je veća učestalost bolesti štitnjače u pojedinim obiteljima. Jodna profilaksa tj. povišenje jodinacije soli pokazalo se uspješnim u eradikaciji gušavosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita



POVEZANOST RADA


Ustanove
Klinički bolnički centar Rijeka

Autor s matičnim brojem:
Koraljka Rajković Molek, (326546)