hrvatski

Paleontologija

Gotovo sva geološka razdoblja na području Tomislavgrada sadrže zanimljive paleontološke nalaze. Najstarije stijene su trijaski vapnenci i dolomiti (250-200 mil. godina). Stijene donjeg trijasa nalaze se samo sjeverno od Šujice, na području Bogdašića i bogate su faunom, pogotovo školjkama, dok je gornji trijas zastupljen na području Borova polja, ali ne sadrži fosile. Jurske naslage sadrže već brojne fosile foraminifera, orbitopsela, brahiopoda, megalodusa, litiotida, algi, spužva, krinoida, briozoa, puževa i drugih organizama, a na području Vran planine pronađene su grančice ugljeniziranog višeg bilja. Kredne naslage zauzimaju najveću površinu područja Tomislavgrada i sadrže brojne mikro i makrofosile, a ističu se brojni brojne alge, ostrakodi, rudisti, foraminifere i drugi. Do sada nisu nađeni ostaci dinosaura, koji su tipični za razdoblje krede. Za razdoblje kenozoika, razdoblja sisavaca, pronađeni su neki iznimni paleontološki nalazi. Uz brojne mokrofosile mikrofosile (koralji, kongerije, klivunele, puževe), utvrđeni su brojni ostaci stablašica i grmlja, koji grade današnje naslage ugljena. Iz skupine klivunela rod Delminiella nazvan je po antičkom imenu Tomislavgrada, u čijoj su okolici pronađene dvije vrste ovog roda: D. soklici, D. excentrica te vrsta Clivunella elliptica. Najznačajniji nalaz iz razdoblja miocena su ostatci životinje iz reda proboscidea (rilaši), praslona iz roda Gomphotherium, kojega je u kolovozu 2011. godine otkrio Vinko Ljubas – jablan u okolici Duvanjskog polja. Na nalazištu „duvanjskog praslona“ pronađeno je više primjeraka zuba, ostatci kljova i drugih kostiju. Nedavno su speleolozi u jednoj duvanjskoj špilji otkrili zub špiljskog medvjeda (Ursus spelaeus), što ukazuje na potencijal pronalaska i drugih fosilnih dijelova ovih životinja, pa čak i moguće ostatke pračovjeka, kakvi su već pronađeni u pleistocenskim špiljama okolnih zemalja.

Tomislavgrad, paleontologija

nije evidentirano