hrvatski

Hidrotehničke melioracije

Prikaz i opis agroekoloških zona - poljoprivrednih regija Hrvatske - pokazuje veliko raznovrsje poljoprivrednih tala. U svim regijama javljaju se značajne površine tala kojima temeljito ograničenje postizanju visokih i stabilnih prinosa svih poljoprivrednih usjeva predstavljaju nepovoljne vodozračne prilike, koje se odražavaju kao stalni ili povremeni višak ili manjak vode. S druge strane, podaci o usitnjenosti poljoprivrednog posjeda nedvojbeno opućuju na potrebu okrupnjavanja posjeda. Stoga uređenje poljoprivrednog proizvodnog prostora i njegovo smišljeno okrupnjavanje predstavlja ključnu mjeru usmjerenu stabilnosti poljoprivredne proizvodnje i opskrbe hranom. Prema raspoloživim podacima, površina hidromorfnih tala na kojima temeljito ograničenje predstavlja suvišno vlaženje, koje treba riješiti izvedbom hidromelioracijskih zahvata detaljne odvodnje, iznosi 1.789.070 ha. Podzemna detaljna odvodnja cijevnom drenažom izvedena je na samo 161.530 ha ili 19,6 % površina, premda analiza klimatskih i hidropedoloških prilika pokazuje potrebu sustava detaljne odvodnje ugradnjom cijevne drenaže na ukupnoj površini od 822.350 ha. Od toga 99,4 % otpada na površine bivših kombinata, a samo 0,6 % na površine privatnih obiteljskih gospodarstava. Sustavi natapanja u Hrvatskoj izgrađeni su na samo 5.790 ha, što je 0,28 % obradivih, odnosno 0,44 % zasijanih površina u 1990. godini. U tom pogledu Hrvatska se nalazi na samom dnu europske ljestvice. Od ukupnih 1.628.000 ha oranica i nasada, postoje hidropedološki, topografski i hidrografski uvjeti za natapanje u Hrvatskoj na 680.000 ha. Što se tiče raspoloživosti prikladne vode za natapanje, posjedujemo brojne vodotoke, lokalne izvore s manjim zahvatima također posjedujemo, kao i postojeće ili potencijalne manje te veće akumulacije i prisutnost podzemnih voda. Pored raspoloživih količina voda, u nas je potrebno voditi brigu i o problemu njihova onečišćenja. U Hrvatskoj je primjenom melioracijskih mjera povećana proizvodnja: povrća za 62 %, kukuruza 45 %, šećerne repe 43 %, pšenice 28 %, ječma, uljane repice i suncokreta 25 %, te soje 16 % i duhana 12 %. Tako je u Ivanić Gradu (područje Črnec polja) povećana proizvodnja nakon izvedenih hidro i agromelioracija: kod kukuruza za 65 %, pšenice 66 %, ječma 61 %, uljane repice 33 % (za usporedbu su uzete godine 1976. i 1990.). Pri natapanju veći prinosi su ostvareni: povrće 26 %, kukuruz 74 %, šećerna repa 50 %, uljarice 28 %.

hidrotehničke melioracije, cijevna drenaža, navodnjavanje, perspektive

nije evidentirano