hrvatski

Pokušaj vrjednovanja znanosti u nas

Razmatra se znanstvena produktivnost istraživača iz Republike Hrvatske, koji su publicirali svoja znanstvena djela u časopisima koje obuhvaća SCIENCE CITATION INDEX (SCI), SOCIAL SCIENCE CITATION INDEX (SSCI) i ARTS & HUMANITIES CITATION INDEX (A&HCI), a objavljena su uz adresu institucije iz Republike Hrvatske. Znanstvena produktivnost od 8825 znanstvenih radova analizira se po znanstvenim granama prema broju znanstvenih djela i parcijalnom autorstvu. Uvodi se pojam normiranog faktora utjecaja časopisa, pri čemu se svaka znanstvena grana preračunava na prosječni faktor utjecaja svih časopisa koje obuhvaća SCI. Identificirali su se svi znanstvenici, njih 792 od ukupno 8987 istraživača i znanstvenih novaka, koji su u razdoblju 1980.-1995. godine prema broju objavljenih radova i/ili ukupnom parcijalnom autorstvu bili na svjetskom prosjeku ili iznad njega. Na temelju srednjih vrijednosti produktivnosti i normiranog faktora utjecaja znanstvenih grana izdvojilo se 2,5% najuspješnijih znanstvenika iz Hrvatske (228 istraživača). Utvrdilo se da se gotovo polovica od 792 istraživača bavi kemijom ili fizikom, iako kemičara i fizičara ima oko 10% od ukupnog broja istraživača. Ustanovile su se institucije u kojima najuspješniji istraživači rade - njih 34% zaposleno je u Institutu Rudjer Boskovic, a po oko 10% je radilo na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U svjetlu scientometrijskih pokazatelja analiziraju se uvjeti izbora u znanstvena zvanja u različitim znanstvenim granama i uspoređuju s uvjetima objavljenim u posebnom broju glasila Ministarstva znanosti i tehnologije, MOST.

Znanstvena produktivnost; istraživač iz Hrvatske; parcijalno autorstvo; normirani faktor utjecaja; usporedba unutar Hrvatske; usporedba sa svjetskim prosjekom

nije evidentirano