hrvatski

Lijevane bronce drevnih civilizacija

Termin „metali antičkog doba“ odnose se na sedam metala koje je čovječanstvo otkrilo i koristilo u prapovijesti. Tih sedam metala (zlato, bakar, srebro, olovo, kositar, željezo i živa) su metali na kojima je ustanovljena moderna civilizacija. Primjena bakra u drevna vremena je značajnija od primjene ostalih metala budući da su od njega izrađivani prvi alati i oružja. Nešto kasnije drevni metalurzi su otkrili broncu. Korištenjem bronce postaju mogući razni načini ljevanja. Legirni elementi i njihova količina koriste se na način da omoguće proizvodnju bronci kao i njihovu primjenu. Sadržaj legirnih elemenata arsena, kositra i olova koji su dodani namjerno, razlikuje se kod brončanih artefakata u različitim dijelovima svijeta (raspoloživost različitih sirovina) kao i u različitom periodu proizvodnje (napredak tehnologije). Zbog rijetkosti i vrijednosti povijesnih artefakata u načelu je neprihvatljivo koristiti razorne metode za uzorkovanje i analizu. Iako postoje i takvi slučajevi ipak prednost imaju nerazorne metode ispitivanja. U ovom radu dan je pregled kemijskog sastava brončanih artefakata iz različitih dijelova svijeta koji su proizvedeni prije 2000 i više godina. Dan je i kratki opis najčešće korištenih metoda ispitivanja.

metali antičkog doba; brončani artefakti; kemijski sastav

nije evidentirano