hrvatski

Provjera utjecaja neuroticizma, samoefikasnosti i osjećaja koherentnosti na osobnu kontrolu razvoja

Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti utjecaj neuroticizma, samoefikasnosti i osjećaja koherentnosti na osobnu kontrolu razvoja te provjeriti međusobne odnose ispitivanih varijabli, kao i utvrditi postoje li razlike u s obzirom na različite socio-demografske karakteristike. Osobna kontrola razvoja ispitivana je Upitnikom za mjerenje osobne kontrole razvoja konstruiranim od Lacković-Grgin, Grgin, Sorić i Penezić (1998.), a u kontekstu nekih teorija samoregulacije razvoja poput one Heckhausen i Shhultz (1995.) i Gutmana (1964). Provjerene su i psihometrijske značajke Upitnika životne orijentacije. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 210 ispitanika selekcioniranom po spolu, dobi i stupnju stručne spreme. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da svaka od analiziranih varijabli – neuroticizam, opća samoefikasnost i osjećaj koherentnosti, samostalno značajno doprinosi objašnjenju različitih vrsta osobne kontrole razvoja. Sukladno rezultatima nekih drugih istraživanja žene su postizale viši rezultat na tercijarnoj kontroli i neuroticizmu, dok su muškarci postigli viši rezultat na općoj samoefikasnosti. Pokazalo se da su sudionici starosti od 18 do 19 godina izvještavali o korištenju tercijarne kontrole značajno više od sudionika starosti od 25 do 34 godine te da se s dobi se smanjuje rezultat na skali neuroticizma. Veličina dobivenih povezanosti ispitivanih varijabli govori da se osjećaj koherentnosti umjereno preklapa s općom samoefikasnošću i neuroticizmom, ali i da on u određenoj mjeri sadrži i neke dodatne aspekte funkcioniranja koji nisu zastupljeni u spomenutim varijablama. Ostali rezultati govore o umjerenoj negativnoj povezanosti neuroticizma sa primarnom kontrolom, te pozitivnoj povezanosti samoefikasnosti i osjećaja koherentnosti s primarnom kontrolom, kao i o umjerenoj pozitivnoj povezanosti neuroticizma sa sekundarnom i tercijalnom kontrolom i negativnoj povezanosti samoefikasnosti i osjećaja koherentnosti sa te dvije vrste osobne kontrole razvoja, usmjerene prema kontroli selfa. Svakako su potrebna daljnja istraživanja u cilju utvrđivanja konstruktne valjanosti osjećaja koherentnosti i odgovora na pitanje da li je osjećaj koherentnosti zaista novi konstrukt prediktibilan na području stresa, očuvanja i unaprijeđenja zdravlja, kao i na području samoregulacije razvoja, ili je to samo novi naziv za kompozit već potvrđenih mjera.

neuroticizam; samoefikasnost; osjećaj koherentnosti; osobna kontrola razvoja

nije evidentirano