Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 640517

Preslavizmi u hrvatskoglagoljskim tekstovima


Mihaljević, Milan; Šimić, Marinka
Preslavizmi u hrvatskoglagoljskim tekstovima // A tko to ide? - A hto tam idze? : Hrvatski prilozi XV. međunarodnom slavističkom kongresu / Turk, Marija (ur.).
Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada - Hrvatsko filološko društvo, 2013. str. 11-23 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Preslavizmi u hrvatskoglagoljskim tekstovima
(Preslavisms in Croato-Glagolitic texts)

Autori
Mihaljević, Milan ; Šimić, Marinka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
A tko to ide? - A hto tam idze? : Hrvatski prilozi XV. međunarodnom slavističkom kongresu / Turk, Marija - Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada - Hrvatsko filološko društvo, 2013, 11-23

ISBN
978-953-169-258-8

Skup
XV. međunarodni slavistički kongres

Mjesto i datum
Minsk, Bjelorusija, 20.-27. 08. 2013

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Crkvenoslavenski jezik; hrvatskoglagoljski tekstovi; leksik; preslavizmi
(Church Slavonic language; Croato-Glagolitic texts; lexis; preslavisms)

Sažetak
Hrvatskoglagoljski tekstovi kao dio srednjovjekovne slavenske književnosti i kulture dijele mnoga zajednička obilježja s rukopisima pisanima u istočnijim područjima, elemente naslijeđene iz rane ćirilometodske tradicije ili kasnijega dodira s južnoslavenskim istokom. To se posebice odnosi na leksičku razinu. Proučavanje dijalekatskoga porijekla paralelnih sinonimskih izraza u starocrkvenoslavenskim tekstovima najteži je problem na području slavenske leksikologije, i to zbog složenoga i šarolikoga sastava očuvanih tekstova u kojima su mnoge redakcije na raznim područjima promiješale leksičku građu iz raznih slojeva. To se pokazuje i kod preslavizama. Teško je pouzdano utvrditi koje su intervencije u prijevodu izvršene samo u Preslavu, a problem je i nedovoljno poznavanje povijesne dijalektologije. U radu se utvrđuju mjerila za određivanje preslavizama u hrvatskoglagoljskim tekstovimia. Preslavizmi se dijele u dvije skupine: 1. preslavizam općenito (riječ nije ni hrvatska, ni makedonska, ni moravsko-panonska) i 2. preslavizam u kontekstu, tj. samo u određenom značenju, kao prijevod određene grčke paralele na određenome biblijskom mjestu. Dodatna je potvrda za razredbu leksema iz druge skupine činjenica da se pojavljuju u tekstovima u kojima su brojni i drugi preslavizmi. Pregledom građe utvrđeno je da se u liturgijskim tekstovima razmjerno velik broj preslavizama pojavljuje u Djelima apostolskim, u poslanicama i u komentaru psaltira u Fraščićevu psaltiru. Vrlo su rijetki u misalskim evanđeljima i u tekstu psalama. U ostalim starozavjetnim tekstovima i u Otkrivenju stanje je različito od spomenika do spomenika i od teksta do teksta. Dosta preslavizama ima u Knjizi o Juditi i u misalima i u brevijarima, a nešto su češći i u Knjizi proroka Izaije te u Knjizi postanka i Knjizi izlaska. U Malim prorocima i u Otkrivenju preslavizmi se pojavljuju u kodeksima sjeverne skupine kojima je u osnovi prijevod s grčkoga. Preslavizmi su zabilježeni i u neliturgijskim zbornicima, u tekstovima za koje je poznato da su prevedeni s grčkoga na bugarskom području u 10. st.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
090-0900998-0995 - Gramatika hrvatskoga crkvenoslavenskog jezika (Milan Mihaljević, )

Ustanove
Staroslavenski institut , Zagreb