Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 640491

Uspjeh ispuštanja i podivljavanja trčke (Perdix perdix L.) iz umijetnog uzgoja u otvorenim lovištima središnje hrvatske


Tomljanović, Kristijan; Grubešić, Marijan; Konjević, Dean; Tomašić, Zlatko
Uspjeh ispuštanja i podivljavanja trčke (Perdix perdix L.) iz umijetnog uzgoja u otvorenim lovištima središnje hrvatske // Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društv, CXXXVII (2013), 3-4; 185-190 (podatak o recenziji nije dostupan, prethodno priopcenje, znanstveni)


Naslov
Uspjeh ispuštanja i podivljavanja trčke (Perdix perdix L.) iz umijetnog uzgoja u otvorenim lovištima središnje hrvatske
(SUCCES OF RELEASING AND REINTRODUCING GREY PARTRIDGE (Perdix perdix L.) INTO THE WILDERNESS FROM ARTIFICIAL BREEDING IN HUNTING GROUND OF CENTRAL CROATIA)

Autori
Tomljanović, Kristijan ; Grubešić, Marijan ; Konjević, Dean ; Tomašić, Zlatko

Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društv (0373-13322) CXXXVII (2013), 3-4; 185-190

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopcenje, znanstveni

Ključne riječi
Trčka (Perdix perdix L.); otvoreno lovište; preživljavanje; telemetrijsko praćenje
(Grey partridges (Perdix perdix L.); Plains; Survival; Telemetry)

Sažetak
Mogućnosti ispuštanja i podivljavanja trčke iz umjetnog uzgoja istraživalo se tijekom dvije godine i na području dva otvorena lovišta. Tražio se način, mjesto i vrijeme kojim bi se postigao najveći uspjeh preživljavanja ptica ispuštenih iz umjetnog uzgoja. Tijekom dvije godine ukupno je ispušteno 34 jedinke, od čega je 17 obilježeno telemetrijskom ogrlicom. Trčke iz umjetnog uzgoja ispuštane su u tri različite godišnje periode. Prvo ispuštanje poluiznešenog matičnog jata izvršeno je u lovištu "Ježdovec–Stupnik" (lokalitet 1, 45°45´20, 41" N ; 15°49´59, 36" E) gdje je ukupno ispušteno pet parova trčki. Drugo ispuštanje matičnog jata (8 kljunova) izvršeno je u jesenskom razdoblju na području lovišta "Crnovščak" (lokalitet 2, 45°45´20, 41" N ; 16°20´30, 10" E). Treće ukupno i drugo po redu ispuštanje na području istog lokaliteta izvršeno je u rano proljeće te je tom prilikom ispušteno 16 i obilježeno 8 jedinki. Na ispuštenim lokacijama nije se radila nikakva priprema staništa. Za obilježavanje su korištene telemetrijske ogrlice koje emitiraju signal svake 2 sec. Radijskom antenom svakodnevno su praćene i bilježene lokacije zadržavanja ispuštenih jedinki. Od ukupno 17 obilježenih i ispuštenih jedinki njih 13 je nakon duljeg ili kraćeg razdoblja pronađeno usmrćeno. Utvrđeno je da se duljina preživljavanja ispuštenih jedinki signifikantno razlikuje s obzirom na vrijeme ispuštanja. Najdulje preživljavanje imale su jedinke ispuštene u ljetnom periodu, dok su najkraće preživljavale jedinke ispuštene u rano proljeće. Nakon provedenog istraživanja može se zaključiti da je ispuštanje trčki iz umjetnog uzgoja u svrhu formiranja matičnog fonda upitno i ima svoju opravdanost tek kada su zadovoljeni svi potrebni uvjeti, odnosno uz pogodno stanište kod one brojnosti predatora koja neće ugrožavati opstanak ispuštenih jedinki. Najbolje vrijeme ispuštanja je definirano kao rani ljetni period kada jedinke u staništu pronalaze dovoljno hrane i zaklona, klimatske prilike uz osiguranje vode su također povoljne, međutim ostaje problem preživljavanja tih jedinki nakon uklanjanja poljoprivrednih kultura kada postaju lak plijen za dlakave, a posebice pernate predatore na čiju se brojnost prema važećoj zakonskoj regulativi ne može izravno utjecati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
068-0532400-0712 - Utjecaj staništa na prirast i tjelesni razvoj divljači (Marijan Grubešić, )

Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb