Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 640142

Katolička crkva u južnoj Baranji u 18. stoljeću - iz zapisa kanonskih vizitacija


Božić Bogović, Dubravka
Katolička crkva u južnoj Baranji u 18. stoljeću - iz zapisa kanonskih vizitacija, Beli Manastir: Ogranak Matice hrvatske u Belom Manastiru - Centar za kulturu Grada Belog Manastira, 2009 (monografija)


Naslov
Katolička crkva u južnoj Baranji u 18. stoljeću - iz zapisa kanonskih vizitacija
(Catholic Church in Southern Baranja in the 18th century - from the records of canonical visitations)

Autori
Božić Bogović, Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Ogranak Matice hrvatske u Belom Manastiru - Centar za kulturu Grada Belog Manastira

Grad
Beli Manastir

Godina
2009

Stranica
119

ISBN
978-953-55986-0-2

Ključne riječi
kanonske vizitacije; južna Baranja; 18. stoljeće; vjerska povijest
(canonical visitations; Southern Baranja; 18th century; religious history)

Sažetak
Kanonske vizitacije pečuških biskupa i njihovih ovlaštenika tijekom 18. stoljeća ukazuju na činjenicu da se, odmah po oslobođenju od Osmanlija, usporedo s uspostavom civilnih vlasti, u južnoj Baranji pristupilo obnovi crkvene organizacije i vjerskoga života. Ovaj proces nije tekao bez poteškoća, ali se može zaključiti da je od trećeg desetljeća 18. stoljeća položaj Crkve bio stabilan, uz neprekinuto jačanje, kako u materijalnom, tako i društvenom pogledu. O tome svjedoči i stalan porast broja vjernika čemu je pridonijela i politika naseljavanja, pretežito Hrvata i Nijemaca katolika, koju su provodile svjetovne vlasti. Ipak, kroz cijelo stoljeće, pripadnici kalvinske i pravoslavne vjeroispovijesti činili su znatan dio stanovništva, a suživot triju vjerskih zajednica odvijao se bez izraženih poteškoća. Materijalni položaj Crkve i njezinih župnika bio je relativno skroman, ali zadovoljavajući. Rijetko koje naselje s većinskim katoličkim stanovništvom nije imalo svoju crkvu, premda su mnoge od njih, osobito u prvoj polovici stoljeća, gradnjom i opremom bile vrlo skromne, veći zamah izgradnje vjerskih objekata započeo je sedamdesetih godina 18. stoljeća. Budući da crkve, kao ni župnici, u južnoj Baranji nisu imale svojih posjeda, osim o vlastelinstvima, ovisile su o davanjima vjernika, te je povećanje broja katolika ujedno značilo i viši standard za njihove župnike. Na brigu koja se od strane Crkve posvećivala organizaciji vjerskoga života, upućuje činjenica da tijekom cijeloga stoljeća nije bilo niti jedne župe koja bi kroz duže razdoblje bila upražnjena. Kako su župnici bili oni koji su u stalnom neposrednom dodiru s vjernicima oblikovali narodnu pobožnost i moral, njihov lik i djelovanje bili su od presudne važnosti, a većina južnobaranjskih župnika udovoljavala je postavljenim zahtjevima: imali su potrebno formalno obrazovanje, uglavnom su poznavali jezike naroda u svojim župama, a vrlo su rijetko zabilježene nepravilnosti ili izgredi u njihovom ponašanju ili službi. Katolička je crkva, već vrlo brzo nakon oslobođenja Baranje, osigurala znatan društveni utjecaj, a svojim je djelovanjem u velikoj mjeri prodrla u svakodnevnicu običnoga vjernika, upućujući ga na poželjno ponašanje, uključujući ga u obvezne obrede, brinući se za njegovo obrazovanje, svojim obredima obilježavajući najvažnije događaje u životu pojedinca i obitelji, kao što su rođenje, vjenčanje i smrt. Na taj je način razvijen izraženi osjećaj katoličkog vjerskoga identiteta. Ipak, pobožnost naroda i njegovo poštivanje odredbi službene Crkve, razlikovali su se od mjesta do mjesta i u pojedinom razdobljima, a različiti, uglavnom manji prekršaji, bili su uobičajena pojava. Elementi pučke pobožnosti na koje, premda šturo, upućuju kanonske vizitacije, zadržali su se kroz cijelo stoljeće, usprkos nastojanjima župnika da iskorijene raznovrsne "praznovjerice" i "zlouporabe". Usprkos tomu, može se zaključiti da su mnogi zadaci koje je sebi, još od Tridentskoga koncila, postavila Katolička crkva, u južnoj Baranji bili ostvareni upravo tijekom stoljeća koje je slijedilo nakon konačnog oslobođenja od osmanske vlasti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest



POVEZANOST RADA


Ustanove
Filozofski fakultet, Osijek

Profili:

Avatar Url Dubravka Božić Bogović (autor)

Citiraj ovu publikaciju

Božić Bogović, Dubravka
Katolička crkva u južnoj Baranji u 18. stoljeću - iz zapisa kanonskih vizitacija, Beli Manastir: Ogranak Matice hrvatske u Belom Manastiru - Centar za kulturu Grada Belog Manastira, 2009 (monografija)
Božić Bogović, D. (2009) Katolička crkva u južnoj Baranji u 18. stoljeću - iz zapisa kanonskih vizitacija. Beli Manastir, Ogranak Matice hrvatske u Belom Manastiru - Centar za kulturu Grada Belog Manastira.
@book{book, author = {Bo\v{z}i\'{c} Bogovi\'{c}, D.}, year = {2009}, pages = {119}, keywords = {canonical visitations, Southern Baranja, 18th century, religious history}, isbn = {978-953-55986-0-2}, title = {Catholic Church in Southern Baranja in the 18th century - from the records of canonical visitations}, keyword = {canonical visitations, Southern Baranja, 18th century, religious history}, publisher = {Ogranak Matice hrvatske u Belom Manastiru - Centar za kulturu Grada Belog Manastira}, publisherplace = {Beli Manastir} }