hrvatski

Razlike u nekim antropološkim karakteristikama između hrvatskih i litvanskih studentica i njihova usporedba s Eurofit standardima

Cilj je ovog istraživanja utvrditi razlike u nekim antropometrijskim karakteristikama i motoričkim sposobnostima studentica Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu i studentica litvanske Akademije za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, te dobivene rezultate usporediti s Eurofit standardima. Uzorak ispitanika činilo je 148 studentica Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu i 206 studentica litvanske Akademije za tjelesnu i zdravstvenu kulturu iz Kaunasa. Dob studentica obiju fakulteta kretala se između 19 i 22 godine. Uzorak varijabli sastojao se od tri mjere za procjenu antropometrijskih karakteristika i pet testova za procjenu stanja motoričkih sposobnosti. Na osnovi prikupljenih podataka izračunata je deskriptivna statistika, dok je u svrhu utvrđivanja razlika u izmjerenim varijablama između dviju grupa studentica, korištena ANOVA. Iz dobivenih se rezultata može zaključiti da nisu dobivene statistički značajne razlike u mjerenim antropometrijskim karakteristikama, dok su dobivene statistički značajne razlike u ravnoteži, u korist litvanskih studentica, i repetitivnoj brzini, u korist hrvatskih studentica. Međutim, pogledom na Eurofit standarde može se zaključiti da rezultati obiju grupa studentica pripadaju kategoriji ispodprosječnih rezultata u svim testovima. Na temelju dobivenih rezultata važno je naglasiti kako se i hrvatske i litvanske studentice nalaze u kategoriji normalnih vrijednosti indeksa tjelesne mase.

antropometrijske sposobnosti ; fakultet ; ITM ; motoričke sposobnosti

nije evidentirano

engleski

Differences in some anthropological characteristics between Croatian and Lithuanian students and comparison with Eurofit standards

Cilj je ovog istraživanja utvrditi razlike u nekim antropometrijskim karakteristikama i motoričkim sposobnostima studentica Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu i studentica litvanske Akademije za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, te dobivene rezultate usporediti s Eurofit standardima. Uzorak ispitanika činilo je 148 studentica Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu i 206 studentica litvanske Akademije za tjelesnu i zdravstvenu kulturu iz Kaunasa. Dob studentica obiju fakulteta kretala se između 19 i 22 godine. Uzorak varijabli sastojao se od tri mjere za procjenu antropometrijskih karakteristika i pet testova za procjenu stanja motoričkih sposobnosti. Na osnovi prikupljenih podataka izračunata je deskriptivna statistika, dok je u svrhu utvrđivanja razlika u izmjerenim varijablama između dviju grupa studentica, korištena ANOVA. Iz dobivenih se rezultata može zaključiti da nisu dobivene statistički značajne razlike u mjerenim antropometrijskim karakteristikama, dok su dobivene statistički značajne razlike u ravnoteži, u korist litvanskih studentica, i repetitivnoj brzini, u korist hrvatskih studentica. Međutim, pogledom na Eurofit standarde može se zaključiti da rezultati obiju grupa studentica pripadaju kategoriji ispodprosječnih rezultata u svim testovima. Na temelju dobivenih rezultata važno je naglasiti kako se i hrvatske i litvanske studentice nalaze u kategoriji normalnih vrijednosti indeksa tjelesne mase.

anthropometric characteristics ; BMI ; faculty ; motor skills

nije evidentirano