hrvatski

Tjelesne izmjere tornjaka prema izložbenim razredima

Autohtone pasmine su kulturno-povijesno bogatstvo pojedinog kraja. Njihovim se uzgojem njeguje tradicija, čuva biološka raznolikost te brine o dobrobiti i zaštiti uzgojenih jedinki. Razvojem poljoprivrede, posebno stočarstva čovjek je uzgojio pse, pogotovo pastirske, radi pomoći u obavljanju određenih poslova. Najbolji dokaz tome su arheološka nalazišta ostataka pastirskih pasa, a među njima i bosanskohercegovačko-hrvatskog autohtonog psa tornjaka. Bosanskohercegovačko-hrvatski pastirski pas tornjak međunarodno je kao pasmina priznat 2007. godine od strane FCI-a. U Hrvatskoj se danas provodi sustavni program za uvođenje tornjaka kao jednog od ključnih zaštitnika od nasrtaja predatora na stada u brdsko-planinskim područjima. Na domaćim i međunarodnim izložbama pasa sastavni dio rada je ocjena vanjštine te pripadnost standardu pasmine. Psi su prijavljeni i svrstani u različite izložbene razrede s obzirom na dob i spol. Unutar razreda moguća su morfološka odstupanja, jer je poznato da se rast i razvoj pojedinih dijelova tijela ne odvija istovremeno. S obzirom na različitost unutar izložbenih razreda, cilj ovog rada bio je napraviti detaljnu analizu važnih tjelesnih mjera ključnih za rast i razvoj jedinki. Mjerenjem je obuhvaćeno 29 jedinki (13 kuja i 16 pasa) u šest izložbenih razreda (najmlađi, mladi, međurazred, otvoreni, prvaci i veterani). Mjerenje je izvršeno pomoću mjerne vrpce, šestara i Lydtinovog štapa. Ovo istraživanje je do sada najdetaljnije mjerenje tijela hrvatske populacije bosanskohercegovačkog-hrvatskog pastirskog psa tornjaka. Kod ženskih i muških jedinki zabilježeno je da su povećanja mjera glave bila najmanja, dužinskih mjera nešto više, dok je porast širinskih i dubinskih mjera prsa bio najintenzivniji. Ovime možemo zaključiti da rezultati našeg istraživanja mogu doprinijeti detaljnoj karakterizaciji pasmine po izložbenim razredima.

izmjere; Bosanskohercegovačko-hrvatski pastirski pas tornjak; izložbeni razredi

nije evidentirano