bošnjački

Značaj skrininga kardiovaskularnih riziko-faktora u školske djece u prevenciji ateroskleroze

Cilj: Utvrditi učestalost i korelaciju kardiovaskularnih riziko-faktora u ispitanika, te evaluirati efikasnost univerzalnog (masovnog) skrininga kardiovaskularnih riziko-faktora naspram ciljanog (selektivnog) skrininga u determiniranju rizika za kardiovaskularnu bolest u ispitanika, kao i utvrditi značaj skrininga kardiovaskularnih riziko-faktora u školske djece u prevenciji ateroskleroze. Ispitanici i metode: U presječno istraživanje uključeno je 406 djece (173/406-42, 6% dječaka i 233/406-57, 4% djevojčica) uredne zdravstvene kondicije, dobi 6 ¬¬¬− 10 godina (prosječna dob 8, 7±1, 2 godine). U ispitanika se uradilo: anketno testiranje (postojanje prijevremene kardiovaskularne bolesti ili povišenih masnoća u obitelji, procjena zdravstvenog stanja, procjena prehrambenih navika, analiza tjelesne aktivnosti i sjedilačkih navika u ispitanika), antropometrijsko mjerenje (određivanje tjelesne mase, tjelesne visine, opsega struka, krvnog tlaka i izračunavanje indeksa tjelesne mase), određivanje krvnog tlaka i biokemijske analize (određivanje glukoze, te određivanje ukupnog holesterola, LDL- holesterola, HDL-holesterola, i triglicerida u nehemoliziranom uzorku seruma na analizatoru Dimensione RxL Max, Siemens Healthcare Diagnostics, Deerfield, SAD). Dobivene vrijednosti indeksa tjelesne mase, opsega struka, krvnog tlaka i biokemijskih varijabli komparirane su s opće prihvaćenim standardima (2000 CDC sex specific BMI-for-age growth charts for ages 2-20 years ; Waist Circumference Percentiles in Nationally Representative Samples of African-American, European-American, and Mexican-American Children and Adolescents ; The Fourth Report on the Diagnosis, Evaluation and Treatment of High Blood Pressure in Children and Adolescents ; te kriterijima American Diabetes Association i NCEP Expert Panel Cholesterol Levels in Children and Adolescents). Podaci dobiveni istraživanjem su obrađeni statističkim programom SPSS, verzija 17.0, primjenom parametrijskih i neparametrijskih testova (χ2-test, Studentov t-test, Mann-Whitney U-test za nezavisne uzorke, ANOVA test za neovisne uzorke, Kruskal-Wallisov test, korelacione analize i ROC analiza). Rezultati: Utvrdili smo da 10% naših ispitanika ima pet ili više dnevnih obroka, neredovito doručkuje 22% ispitanika, približno 50% ispitanika svakodnevno ili 2-3 puta sedmično konzumira brzu hranu, slatkiše i grickalice, dok 86% djece svakodnevno ili 2-3 puta sedmično konzumira voćni sok. Voće svakodnevno konzumira 80% djece, dok 70% djece svakodnevno konzumira povrće. Djeca, svakodnevno, uglavnom učestalije, konzumiraju bijeli kruh (82% djece) naspram integralnom kruhu (11% djece). Učestalije je konzumiranje punomasnog mlijeka (mlijeko s 2, 8% mliječne masnoće konzumira 56% djece, 12% djece konzumira mlijeko s 3, 2% ili 3, 5% mliječne masnoće) naspram konzumaciji mlijeka s 0, 5-2% mliječne masnoće (32% djece). Maslac učestalo konzumira 28% djece, a biljni mrs sedmično konzumira 10% djece. Morsku ribu nikada ne konzumira 57% djece. Neadekvatnu tjelesnu aktivnost ima 27% ispitanika, a u 33% ispitanika prisutne su sjedilačke navike. U 170/406 (42%) ispitanika prisutan je jedan od četiri analizirana kardiovaskularna riziko- faktora (pretilost, hipertenzija, hiperholesterolemija, hipertrigliceridemija, snižen HDL-holesterol i tjelesna neaktivnost), pri čemu je najčešće zastupljen jedan kardiovaskularni riziko-faktor (87/406-21, 5% ispitanika) ili dva kardiovaskularna riziko-faktora (45/406-11, 1% ispitanika). Pretilost je prisutna u 78/406 (19, 2%) ispitanika, dok 68/406 (16, 8%) ispitanika ima rizik za pretilost. Sistoličku hipertenziju je imalo 20/406 (4, 9%) ispitanika a dijastolička hipertenzija je prisutna u 3/406 (0, 7%) ispitanika. Dislipidemija je utvrđena u 104/406-25, 6% ispitanika, pri čemu dominira hiperholesterolemija (68/406-16, 7%) i hipertrigliceridemija (23/406- 5, 7%) dok su manje zastupljene kombinirana dislipidemija (povišen ukupni holesterol i hipertrigliceridemija, povišen ukupni holesterol uz povišen LDL-holesterol i hipertrigliceridemiju te udruženu hipertrigliceridemiju i snižen HDL- holesterol) u 11/406-2, 7% ispitanika i izolirano snižen HDL-holesterol u 2/406-0, 5% ispitanika). Dislipidemija je statistički značajnije zastupljena u ispitanika s prekomjernom tjelesnom masom naspram ispitanicima s urednom tjelesnom masom (60% naspram 40% ; z test razlike između dvije proporcije¬ ; z=-1, 962 ; p<0, 05). Hipertrigliceridemija je značajno učestalije (z test razlike između proporcije ; z=-3, 548, p<0, 05) zastupljena u ispitanika prekomjerne tjelesne mase (20/10-19, 2%) naspram ispitanicima koji su uredne tjelesne mase i/ili su mršavi (3/104-2, 9%). Kombinirana dislipidemija (11/104-10, 6%) prisutna je u ispitanika prekomjerne tjelesne mase, dok je izolirano snižen HDL-holesterol (2/104-1, 9%) prisutan samo u ispitanika koji su imali urednu tjelesnu masu i/ili su mršavi. Pozitivna obiteljska anamneza prijevremene kardiovaskularne bolesti nije u potpunosti dovoljno uspješna, osjetljiva i specifična metoda u procjeni povišenog ukupnog holesterola (AUC= 0, 472 ; p= 0, 389 >0, 05 ; osjetljivost-75, 2%, specifičnost- 32, 4%), povišenog LDL-holesterola (AUC=0, 473 ; p=0, 403 >0, 05 ; osjetljivost-13, 6%, specifičnost- 73, 6%), sniženog HDL-holesterola (AUC=0, 52 ; p=0, 472 >0, 05 ; osjetljivost-16, 4%, specifičnost- 80, 7%) i povišenih triglicerida (AUC=0, 465 ; p=0, 278 >0, 05 ; osjetljivost-2, 7%, specifičnost- 85, 7%). Zaključak: Istraživanjem smo utvrdili da znatan broj zdrave školske djece pretpubertetske dobi ima neadekvatne životne navike i prisutne kardiovaskularne riziko-faktore. Izolirano povišen LDL-holesterol, izolirano snižen HDL-holesterol i izolirana hipertrigliceridemija u ispitanika s urednom tjelesnom masom mogu ukazivati na nasljednu dislipidemiju. Moguće nasljedne dislipidemije i nezdravi životni stilovi života utječu na izraženost dislipidemije u naših ispitanika. Univerzalni skrining lipidnog profila zdrave djece precizniji je metodološki pristup u otkrivanju dislipidemija naspram ciljanog skrininga. Univerzalnim skriningom kardiovaskularnih riziko-faktora, usvajanjem i prakticiranjem zdravih životnih stilova, sveobuhvatnim i koordiniranim zdravstveno-odgojnim aktivnostima liječnika pedijatara, roditelja djece, nastavnika, društvene zajednice, sredstava javnog informiranja i prehrambene industrije moguće je prevenirati ili reducirati prijevremeni kardiovaskularni rizik, čime se stvaraju preduvjeti za produljenje očekivanog trajanja života u odrasloj dobi.

skrining; zdravlje; djeca; ateroskleroza; kardiovaskularni rizik

nije evidentirano