hrvatski

Kreativna upotreba frazema i drugih višerječnica u djelima Mladena Kerstnera – mogućnosti i namjere

U radu se analiziraju frazemi i druge višerječnice u kajkavskim djelima ludbreškoga pisca Mladena Kerstnera, s namjerom da se utvrdi autorova frazeološka kreativnost kao posljedica upotrebe frazema u kontekstu. Analizom po formalnome kriteriju utvrđeno je da sedamdeset posto građe čine preuzeti temeljni oblici općehrvatskih, podravskih i ludbreških frazema te ustaljene ludbreške varijante podravskih frazema, u kojima o autorskoj kreativnosti nema govora. Tek tridesetak posto građe čine autorske modifikacije ustaljenih frazema i varijanata te inovativne Kerstnerove višerječnice. Semantičkom je analizom utvrđeno da je za razumijevanje čak 91% višerječnica (koje uključuju i frazeme) potrebno stereotipno znanje o podravskome kraju i poznavanje općekajkavskoga govora. Tomu je tako jer je autor s jedne strane želio stvoriti autentičnu sliku gornjopodravskoga naselja i njegovih stanovnika sedamdesetih godina 20. stoljeća, a s druge je strane želio ostvariti što širu recepciju svojih djela i u ne-podravskoj i u ne-kajkavskoj Hrvatskoj. Balansirajući između tih dviju težnji, Kerstner je i općehrvatske štokavske frazeme i lokalne ludbreške kajkavske frazeme modificirao do razine podravskoga stereotipa. Analiza ustaljenih ludbreških varijanata podravskih frazema pokazala je da do frazemske varijantnosti dolazi ponajviše radi prilagodbe frazema jezičnom i kulturno-geografskom prostoru dijelom kojega postaju. U potrazi za Kerstnerovom frazeološkom kreativnošću pokazalo se da kreativnost nije bila autorova primarna nakana, već je to bilo stvaranje autentičnosti i humora, uz neprestano zadržavanje na jezičnoj i frazeološkoj razini koja je pristupačna širem sloju publike.

Mladen Kerstner ; kajkavska književnost ; višerječnice ; frazemske varijante ; frazemske modifikacije ; kreativnost ; autentičnost

nije evidentirano