hrvatski

Mogućnost obnove nasada topola uz rijeku Dravu kod Osijeka

Gospodarenje nasadima topola je složeno budući je riječ o šumskim kulturama, intenzivnim kulturama i šumskim plantažama koje su osjetljive na mnoge abiotičke i biotičke utjecaje kao što su edafske i klimatske prilike, režim podzemnih i poplavnih voda, biljnohranidbeni status, divljač i štetočinje. Na kvalitativni i kvantitativni aspekt proizvodnje utječu izbor klonova, način osnivanja i njege nasada, kao i broj proizvodnih ciklusa (ophodnji) na istom staništu. Topolarstvo na osiječkom području ima dugu tradiciju još od 1920. godine i predstavlja temeljnu djelatnost i glavni izvor prihoda šumarstva. U posljednjem desetljeću pojavili su se problemi uzgajanja topola, posebice na području valpovačke i zapadne osiječke Podravine, budući je došlo do opadanja vitaliteta i pojačanog odumiranja stabala. Pojava sušenja uključila je i mlade nasade, posebice one koji su osnovani kao treća generacija topola na istim staništima, te su se otvorila pitanja o njegovim uzrocima, selekciji klonova topola i drugih vrsta koje bi najbolje uspijevale u novim okolnostima, te metodici konverzije. Pokrenuto je multidisciplinarno istraživanje koje obuhvaća pedološke, biljnohranidbene, oplemenjivačke i šumskouzgojne aspekte problema.

Populus sp.; sušenje topola; osnivanje i konverzija nasada topola

nije evidentirano