hrvatski

Jurnjava hrvatskome nazivlju: od bana Josipa Šokčevića prema Bogoslavu Šuleku

U radu se na osnovi analize hrvatskih jezikoslovnih naziva u Njemačko-hrvatskome rječniku (1860.) Bogoslava Šuleka na određenome broju primjera iz danoga uzorka utvrđuju temeljni načini leksikografske obradbe tih naziva u rječniku. Natuknice iz uzorka s jezikoslovnim nazivima uspoređuju se s onima u Njemačko-ilirskome slovaru (1842.) Mažuranić–Užarevića. Pojedini jezikoslovni nazivi analiziraju se u domeni razina jezične analize te uspoređuju s načinima leksikografske obradbe u Šulekovu Rječniku znanstvenoga nazivlja (1874.–1875). Time se na temelju jednoga znanstvenoga područja zastupljenoga jezikoslovnim nazivljem pokazuje da je Šulek svojim leksikografskim radom zadužio svekoliko hrvatsko znanstveno nazivlje, započevši u vrijeme banovanja hrvatskoga bana Josipa Šokčevića stvarati temelje usustavljivanja toga nazivlja.

Josip Šokčević; Bogoslav Šulek; hrvatsko jezikoslovno nazivlje; Njemačko-hrvatski rječnik (1860.)

nije evidentirano