hrvatski

Neki problemi otpada na kršu i pitanja javnosti u Bosni i Hercegovini

Razmatranje problema životinjskog otpada u Bosni i Hercegovini (BiH) bitno komplicirajudvije dodatne okolnosti. Prvo je krški okoliš koji je iznimno propustan, a drugo je javnost koja u suvremenim upravljanjima otpadom igra iznimno važnu ulogu, a u BiH je nerazvijena i nedjelatna. Morfološki, bosanskohercegovački krš je vrlo razvijen i raznolik, a u hidrogeološkom pogledu vrlo propustan, s velikim brzinama tečenja podzemnih voda, što za upravljanje otpadom predstavlja opasnost brzog širenja negativnih utjecaja. K tome, postavljanje upravljanja otpadom suočava se s manjkom konkretnih podataka o ranjivosti tla, čak do te mjere da se u stručnim radovima ocjene o pokrivenosti bh. teritorija kršem razlikuju od jedne četvrtine do dvije trećine, te što je premali broj pojava važnih za procjeđivanjei podzemno kruženje voda detaljno istražen i katalogiziran. Zabrinutost povećava činjenica što su se speleolozi na svojim istraživanjima susreli s pojavama zagađenja podzemlja, pa i animalnim otpadom, ali o tome ne postoje adekvatni izvještaji. Čak što više, ne postoje ni glasna upozorenja javnosti, niti potvrda da su te pojave potaknule djelovanja nadležnih inspekcija. Zaštita okoliša raspolaže iznimno snažnim instrumentima koje nudi Arhuška konvencija, kojoj je BiH pristupila 2008., a koja praktično još nije zaživjela. Ona nudi široke mogućnosti građanima da budu obaviješteni o svemu u okolišu, da sudjelujuu odlučivanju o okolišu, te da imaju sudsku podršku za ta svoja prava. Ona predviđa sredstva za educiranje javnosti o tim pitanjima, u čemu upravljanja otpadom može imati velikog saveznika. Stoga je prijedlog, da se u rješavanju animalnog otpada, također snažnijeaktiviraju mehanizmi Arhuške konvencije

animalni otpad; upravljanje; krš; Arhuška konvencija;

nije evidentirano