Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 637039

Antikoagulantno liječenje u bolesnika s trajnom fibrilacijom atrija - medicina utemeljena na dokazima i klinička praksa


Božić, Ivona; Čapkun, Vesna; Božić, Dorotea; Karabuva, Svjetlana; Čaljkušić, Krešimir; Trgo, Gorana; Carević, Vedran; Fabijanić, Damir
Antikoagulantno liječenje u bolesnika s trajnom fibrilacijom atrija - medicina utemeljena na dokazima i klinička praksa // Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora, 135 (2013), 5-6; 129-134 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Antikoagulantno liječenje u bolesnika s trajnom fibrilacijom atrija - medicina utemeljena na dokazima i klinička praksa
(Anticoagulant therapy in patients with permanent atrial fibrillation - evidence based medicine and clinical practice)

Autori
Božić, Ivona ; Čapkun, Vesna ; Božić, Dorotea ; Karabuva, Svjetlana ; Čaljkušić, Krešimir ; Trgo, Gorana ; Carević, Vedran ; Fabijanić, Damir

Izvornik
Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora (0024-3477) 135 (2013), 5-6; 129-134

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Atrijska fibrilacija; Tromboprofilaksa; Aspirin; Varfarin
(Atrial fibrillation; Thromboprofilaxis; Aspirin; Warfarin)

Sažetak
Cilj istraživanja je bio procijeniti usklađenost propisivanja tromboprofilaktičkog liječenja u bolesnika s permanentnom atrijskom fibrilacijom (pAF) s kliničkim smjernicama Europskog kardiološkog društva. U prospektivno presječno istraživanje susljedno je uključeno 674 bolesnika (59% muškaraca) otpuštenih s kardiološkog odjela s dijagnozom pAF. Težina tromboembolijskog (TE) rizika procijenjena je CHA2DS2-VASc sustavom, a rizik krvarenja HAS-BLED sustavom. U skupinu velikog TE rizika klasificirano je 578 (86%), umjerenog 57 (8%), a malog 39 (6%) bolesnika. Tromboprofilaksa je primijenjena u 601 (89%) bolesnika: varfarin u 310 (46%), acetilsalicilna kiselina u 258 (38%), a klopidogrel u 33 (5%). Varfarin je propisan u 47% bolesnika velikog, 49% bolesnika umjerenog te u 26% bolesnika malog TE rizika (P=0, 03), a acetilsalicilna kiselina u 39% bolesnika malog, 39% bolesnika umjerenog i 38% bolesnika velikog TE rizika (P=0, 998). Acetilsalicilna kiselina (P<0, 001) i varfarin (P=0, 007) bili su značajno češće korišteni u skupini bolesnika s velikim rizikom krvarenja, u kojoj je zabilježena jednaka učestalost propisivanja varfarina i acetilsalicilne kiseline (53% prema 47% ; P=0, 416). Dob ≥75 godina bila je nezavisni prediktor neprimjenjivanja (OR 1, 7 ; 95% CI 1, 2-2, 4 ; P=0, 003), a anamneza moždanog infarkta primjenjivanja varfarina (OR 0, 47 ; 95% CI 0, 29-0, 76 ; P=0, 002). Prilikom propisivanja tromboprofilaktičkog liječenja bolesnicima s pAF liječnici se ne pridržavaju preporučenih smjernica. Unatoč nepostojanju kontraindikacija, značajan udio bolesnika s velikim TE rizikom nije dobio varfarin. Istodobno, varfarin je propisivan bolesnicima s malim TE rizikom čime su nepotrebno izloženi neželjenim učincima antikoagulantnog liječenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti



POVEZANOST RADA


Ustanove
KBC Split,
Medicinski fakultet, Split

Časopis indeksira:


  • Scopus
  • MEDLINE


Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • MEDLINE