hrvatski

Prevencija vršnjačkog nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama

Odgojno-obrazovne ustanove redovito se susreću s problemom nasilničkog ponašanja, koje može ozbiljno narušavati proces nastave, učenje i otežati sigurno i zdravo odrastanje velikom broju učenika. U uvodnom dijelu se obrazlaže fenomen vršnjačkog nasilja i uloge djece u njemu. Nasilnik je redovito vrlo aktivan želi dominirati, žrtva se povlači u sebe, nesigurna je i osjeća strah. Promatrači su najčešće pasivni i ravnodušni, odnosno mirno gledaju nasilje i drže da to nije njihov problem pa ga tako prešutno podržavaju. Veliki broj učenika opredjeljuje se za počinitelje nasilja pa podržavaju ili bodre njihovo ponašanje (sljedbenici i pristaše). Iako ima i onih koji šutke sažalijevaju žrtvu, oni najčešće ništa ne poduzimaju da se nasilje zaustavi. Najmanji je broj onih koji aktivno pomažu žrtvama (branitelji). Dakle, djeca su na različite načine, učestalo uključena u nasilje u školi. Stoga odgojno-obrazovne ustanove moraju posvetiti veliku pozornost prevenciji nasilja, a ona ponajprije ovisi i o edukaciji odgojitelja, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika. Njihova kompetentnost za pravovremeno prepoznavanje problema i kvalitetna priprema za provođenje preventivnih i interventnih mjera može značajno doprinijeti smanjivanju nasilja. U navedene aktivnosti poželjno je uključiti i roditelje kao partnere i nezaobilazne čimbenik u kvalitetnom odgoju, ali i različitim preventivnim aktivnostima. U radu se obrazlažu aktivnosti primarne, sekundarne i tercijarne prevencije nasilja među vršnjacima u odgojno-obrazovnim ustanovama, a osobiti naglasak se stavlja na izradu programa prevencije u razredu i kvalitetne strategije za njegovu provedbe. Ističe se važnost evaluacije programa i interdisciplinarni pristupa ovom problemu.

prevencija; vršnjačko nasilja; sudionici u nasilju; odgojno-obrazovne ustanove

nije evidentirano