hrvatski

Teorija socijalnog rada

U knjizi se teorijskom korpusu pristupa u svim njegovim aspektima: od povijesnog okvira, misaonih impulsa i izvora, implementacijskih mogućnosti, doprinosa razvoju metodskih područja socijalnog rada do doprinosa razumijevanju suvremenih koncepata. Prije prikaza pojedinih teorijskih škola, prikazan je pojam i uloga teorije u znanosti, kako bi se stvorio adekvatan okvir za prikazivanje pojedinih koncepata koji su se pojavili u razvoju socijalnog rada. Raspored prikazanih teorijskih škola usklađen je s povijesnim tijekom. Započinje se s pozitivističkom i funkcionalističkom školom u socijalnom radu te prikazom socijalnog rada razvijenog pod utjecajem Čikaške sociološke škole. Istraživačka orijentacija utvrđuje se dalje u dvjema utjecajnim psihološkim školama koje su u vrijeme svog pojavljivanja našle mjesto i u socijalnom radu: psihoanalitička teorija Sigmunda Freuda, kao škola čije tragove i danas jasno vidimo u praksi socijalnog rada, posebno u nekim zemljama, i biheviorizam te kognitivna teorija koji su na velika vrata ušli u teoriju i praksu socijalnog rada. Slijedi funkcionalistička orijentacija i teorija sustava koja do danas ostaje jednom od najznačajnijih teorijskih škola socijalnog rada. Razdoblje nakon dvaju svjetskih ratova i općih društvenih kriza počinje vraćati u fokus ideje o čovjekovoj slobodi i smislu što je utjecalo na razvoj subjektivističkih orijentacija i to egzistencijalističke i humanističke škole socijalnog rada. U drugoj polovici 20. stoljeća, osvještavanjem sve izraženijih društvenih nejednakosti, socijalni rad revitalizira svoju aktivističku orijentaciju i izgrađuju se teorijske škole usmjerene promociji društvene promjene, posebice radikalni i feministički socijalni rad. Konačno, kraj dvadesetog stoljeća donosi dvije tendencije: jedna ukazuje na razvoj kritičkog socijalnog rada koji nastoji očuvati i unaprijediti kolektivnu aktivističku orijentaciju socijalnog rada naglašavajući činjenicu do danas aktualnih društvenih nejednakosti na različitim razinama. S druge strane, fragmentacija stvarnosti u okviru postmodernog svjetonazora donosi sve veći teorijski pluralizam i individualizam koji posebno dolazi do izražaja u neoliberalnim društveno-ekonomskim okvirima.

teorija socijalnog rada ; socijalni rad ; teorijski pravci u socijalnom radu

nije evidentirano