Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 635815

Tjelesna aktivnost u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti


Mišigoj-Duraković, Marjeta; Sorić, Maroje; Duraković, Zijad
Tjelesna aktivnost u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti // Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 63 (2012), S3; 13-22 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)


Naslov
Tjelesna aktivnost u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti
(Physical activity and cardiovascular diseases)

Autori
Mišigoj-Duraković, Marjeta ; Sorić, Maroje ; Duraković, Zijad

Izvornik
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju (0004-1254) 63 (2012), S3; 13-22

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Čimbenici rizika ; kardiorespiratorna sposobnost ; metaboličke bolesti
(Cardiorespiratory ability ; metabolic diseases ; risk factors)

Sažetak
Srčanožilne bolesti vodeći su uzrok oboljevanja i umiranja današnjeg stanovništva. U najznačajnije čimbenike rizika na koje je moguće djelovati ubrajamo nepravilnu prehranu, tjelesnu neaktivnost i naviku pušenja cigareta. Tjelesna aktivnost smatra se značajnim čimbenikom, kako u primarnoj i sekundarnoj prevenciji niza kroničnih metaboličkih bolesti (debljine, hiperlipidemije, ateroskleroze, šećerne bolesti tipa 2) i s njima povezanih bolesti srca i krvnih žila (arterijska hipertenzija, koronarna bolest srca, moždani udar), tako i u njihovom liječenju i rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesnika. Brojna istraživanja provedena tijekom zadnjih pedesetak godina govore u prilog značajnog učinka redovite tjelesne aktivnosti na tradicionalne čimbenike rizika za razvoj i progresiju koronarne bolesti srca, iako mehanizmi kojima tjelesna aktivnost smanjuje rizik kardiovaskularnog obolijevanja nisu u potpunosti razjašnjeni. Novija istraživanja dokazuju da redovita tjelesna aktivnost smanjuje razine pokazatelja upale i čimbenike rizika povezane s hemostazom, te djeluje na endotelnu funkciju. Za zdrave odrasle osobe preporučuju se svakodnevni aerobni oblici aktivnosti umjerenog intenziteta u trajanju od najmanje 30 minuta ili tri puta tjedno intenzivnije aerobne aktivnosti u trajanju od najmanje 20 minuta. Aktivnost može biti i u kraćim trajanjima od desetak minuta, ali ponavljana više puta tijekom dana. Dodatno se preporučuju kratke serije vježbi mišićne izdržljivosti umjerenoga intenziteta koje valja provoditi dva puta tjedno. U sekundarnoj prevenciji i rehabilitaciji, tjelesna aktivnost propisuje se u skladu sa zdravstvenim statusom bolesnika, razinom individualnog rizika i prilagođena je prethodno procijenjenoj funkcijskoj sposobnosti bolesnika. Od iznimne je važnosti postupno i nadzirano uvođenje u aerobnu aktivnost do umjerenog intenziteta prema individualnom funkcijskom kapacitetu te sigurno i redovito provođenje umjerene tjelesne aktivnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
034-0342282-2325 - Značaj razine tjelesne aktivnosti u prevenciji kroničnih srčanožilnih bolesti (Marjeta Mišigoj-Duraković, )
196-0342282-0291 - Promjene funkcija organa starenjem, radna sposobnost i biološka dob (Miran Čoklo, )

Ustanove
Kineziološki fakultet, Zagreb,
Institut za antropologiju

Časopis indeksira:


  • Web of Science Core Collection (WoSCC)
    • Science Citation Index Expanded (SCI-EXP)
    • SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
  • Scopus
  • MEDLINE


Uključenost u ostale bibliografske baze podataka:


  • AGRIS International
  • BIOSIS Previews (Biological Abstracts)
  • Biological Sciences
  • FSTA: Food Science and Technology Abstracts
  • Pollution Abstracts
  • TOXLINE
  • Water Resources Abstracts
  • Animal Science Database
  • EBSCO
  • Ergonomic Abstracts
  • GreenFile
  • INIS
  • TEMA
  • Veterinary Science Database