Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi

Tjelesna aktivnost u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti (CROSBI ID 194192)

Prilog u časopisu | izvorni znanstveni rad | međunarodna recenzija

Mišigoj-Duraković, Marjeta ; Sorić, Maroje ; Duraković, Zijad Tjelesna aktivnost u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti // Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 63 (2012), S3; 13-22

Podaci o odgovornosti

Mišigoj-Duraković, Marjeta ; Sorić, Maroje ; Duraković, Zijad

hrvatski

Tjelesna aktivnost u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti

Srčanožilne bolesti vodeći su uzrok oboljevanja i umiranja današnjeg stanovništva. U najznačajnije čimbenike rizika na koje je moguće djelovati ubrajamo nepravilnu prehranu, tjelesnu neaktivnost i naviku pušenja cigareta. Tjelesna aktivnost smatra se značajnim čimbenikom, kako u primarnoj i sekundarnoj prevenciji niza kroničnih metaboličkih bolesti (debljine, hiperlipidemije, ateroskleroze, šećerne bolesti tipa 2) i s njima povezanih bolesti srca i krvnih žila (arterijska hipertenzija, koronarna bolest srca, moždani udar), tako i u njihovom liječenju i rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesnika. Brojna istraživanja provedena tijekom zadnjih pedesetak godina govore u prilog značajnog učinka redovite tjelesne aktivnosti na tradicionalne čimbenike rizika za razvoj i progresiju koronarne bolesti srca, iako mehanizmi kojima tjelesna aktivnost smanjuje rizik kardiovaskularnog obolijevanja nisu u potpunosti razjašnjeni. Novija istraživanja dokazuju da redovita tjelesna aktivnost smanjuje razine pokazatelja upale i čimbenike rizika povezane s hemostazom, te djeluje na endotelnu funkciju. Za zdrave odrasle osobe preporučuju se svakodnevni aerobni oblici aktivnosti umjerenog intenziteta u trajanju od najmanje 30 minuta ili tri puta tjedno intenzivnije aerobne aktivnosti u trajanju od najmanje 20 minuta. Aktivnost može biti i u kraćim trajanjima od desetak minuta, ali ponavljana više puta tijekom dana. Dodatno se preporučuju kratke serije vježbi mišićne izdržljivosti umjerenoga intenziteta koje valja provoditi dva puta tjedno. U sekundarnoj prevenciji i rehabilitaciji, tjelesna aktivnost propisuje se u skladu sa zdravstvenim statusom bolesnika, razinom individualnog rizika i prilagođena je prethodno procijenjenoj funkcijskoj sposobnosti bolesnika. Od iznimne je važnosti postupno i nadzirano uvođenje u aerobnu aktivnost do umjerenog intenziteta prema individualnom funkcijskom kapacitetu te sigurno i redovito provođenje umjerene tjelesne aktivnosti.

čimbenici rizika ; kardiorespiratorna sposobnost ; metaboličke bolesti

nije evidentirano

engleski

Physical activity and cardiovascular diseases

nije evidentirano

cardiorespiratory ability ; metabolic diseases ; risk factors

nije evidentirano

Podaci o izdanju

63 (S3)

2012.

13-22

objavljeno

0004-1254

1848-6312

Povezanost rada

Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Kineziologija

Poveznice
Indeksiranost