Pretražite po imenu i prezimenu autora, mentora, urednika, prevoditelja

Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 635284

Arhitekt Herman Bollé


Damjanović, Dragan
Arhitekt Herman Bollé, Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, Leykam international, 2013 (monografija)


Naslov
Arhitekt Herman Bollé
(Architect Herman Bollé)

Autori
Damjanović, Dragan

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Muzej za umjetnost i obrt, Leykam international

Grad
Zagreb

Godina
2013

Stranica
680

ISBN
978-953-7534-83-7

Ključne riječi
Herman Bollé; Friedrich von Schmidt; Josip Juraj Strossmayer; Iso Kršnjavi; Dragutin Khuen-Hedervary; historicizam; neogotika; neobizant; neorenesansa; neobarok; neoromanika; secesija; Zagreb;
(Herman Bollé; Friedrich von Schmidt; Josip Juraj Strossmayer; Iso Kršnjavi; Dragutin Khuen-Hedervary; Historicism; Gothic Revival; Neo-Gothic; Byzantine Revival; Renaissance Revival; Baroque Revival; Romanesque Revival; Art-Nouveau; Zagreb;)

Sažetak
Ova monografija na 680 stranica koje prati oko 550 ilustracija donosi cjelovit pregled stvaralaštva Hermana Bolléa (Köln, 1845. – Zagreb, 1926.)jednog od najvažnijih hrvatskih arhitekata kraja 19. i početka 20. stoljeća, od početaka njegove djelatnosti u Kölnu i Beču, preko rada na dovršavanju Đakovačke i restauraciji Zagrebačke katedrale, do samostalnih ostvarenja zagrebačkog razdoblja stvaralaštva (1879. – 1926.). U knjizi se govori o oko dvjestotinjak sakralnih, javnih i stambenih građevina te predmeta umjetničkog obrta. Monografija je strukturirana dijelom po kronološkom a dijelom po tematskom načelu. Podijeljena je na tri velike cjeline: Biografija/konteksti/polazišta, Restauriranje spomenika i Novogradnje. U uvodnom dijelu donosi se pregled zbivanja u arhitekturi prostora u kojemu je Bollé odrastao, odnosno gdje se školovao – Kölna, te općenito rajnskog područja, te Beča i Austro-Ugarske Monarhije. Slijedi usporedni pregled Bolléova školovanja i najranijega arhitektonskoga rada, od početaka u radionici vlastitoga oca, preko rada u arhitektonskom uredu Heinricha Wiethasea do preseljenja u Beč 1872. i rada u atelijeru Friedricha von Schmidta. Autor nastoji pokazati što je sve Bollé mogao naučiti u tim atelijerima te, komparativnom analizom i putem arhivskih izvora, rekonstruirati na kojim je važnim projektima u to vrijeme radio. Sljedeće poglavlje govori o prvim kontaktima Hermana Bolléa s Hrvatskom, vezanima uz dovršavanje Đakovačke katedrale, na kojoj počinje raditi od 1876. godine. Istodobno s radom u Đakovu, Schmidt mu sredinom 1870-ih povjerava neposredan nadzor i nad gradnjom palače Akademije te restauraciju crkve svetog Marka, a od 1879. i prvostolne crkve u Zagrebu. Vezano uz početak radova na Zagrebačkoj katedrali, Bollé se seli u Hrvatsku i započinje samostalnu karijeru. Prva cjelina završava poglavljem koje govori o okolnostima stvaranja te djelovanju Katedralne radionice, Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, institucija koje su poslužile kao jezgra obrazovanja niza vrsnih majstora koji su potom Bolléu pomagali u njegovim velikim graditeljskim zahvatima (poput klesar Ignjata Franza, slikara Josipa Bauera, stolara Friedricha Häckera, Ivana Budickog, graditelja Hektora pl. Eckhela ...). Druga cjelina, posvećena restauriranju spomenika, započinje s pregledom Bolléova rada na Zagrebačkoj katedrali, od prvih intervencija, izvedenih prema Schmidtovim projektima od jeseni 1879. do potresa 1880., do završetka cijeloga projekta, početkom 20. stoljeća. Restauracija Zagrebačke katedrale i sklopa Nadbiskupskog dvora najvažniji je restauratorski pothvat hrvatskog historicizma koji se u monografiji kontekstualizira s drugim sličnim ostvarenjima na području Srednje Europe. U nastavku poglavlja obrađuju se najvažniji restauracijski zahvati Hermana Bolléa podijeljeni prema stilskom ključu na neogotičke, neobizantske, neorenesansne i neoromaničke restauracije sakralnih građevina, dok su zahvati na javnim građevinama izdvojeni kao zasebna cjelina. U ovom su poglavlju obrađena brojna antologijska djela hrvatskoga historicizma: franjevačke crkve u Zagrebu, Iloku i Trsatu, župna crkva u Remetama, hodočasnički kompleks u Mariji Bistrici, pravoslavna i grkokatolička crkva u Zagrebu, manastir Grgeteg na Fruškoj gori, katedrale u Križevcima i Pakracu, palača Odjela za bogoštovlje i nastavu u Zagrebu u Opatičkoj 10 itd. U poglavlju se podrobno obrazlažu postulati kojima se Bollé koristio pri obnovama, a posebna je pozornost posvećena i zagrebačkom potresu od 9. studenoga 1880. i njegovome utjecaju na restauraciju spomenika u Hrvatskoj te izgradnju hrvatskoga glavnog grada. Treća velika cjelina posvećena je Bolléovim novogradnjama. Posebno se obrađuju najvažnija neogotička, neobizantska, neoromanička i neorenesansna ostvarenja, a govori se i o određenom prodoru secesije u njegov arhitektonski jezik nakon 1900. godine. U ovome se poglavlju donosi iscrpan pregled djelatnosti Hermana Bolléa na polju izgradnje Zagreba u 19. stoljeću. Surađujući s gradonačelnicima Matijom Mrazovićem, Milanom Amrušem i Adolfom Mošinskym on je, naime, snažno utjecao na izgradnju Zagreba kako preko svoga djelovanja u odboru koji je izradio novu Regulatornu osnovu grada 1887. godine, tako i projektiranjem pojedinih javnih i stambenih građevina. Cijelim nizom glavnih gradskih trgova i ulica i danas dominiraju važna Bolléova ostvarenja, simboli vizualnog identiteta Zagreba, poput zgrade Muzeja i škole za umjetnost i obrt na Trgu maršala Tita, zgrade HAZU-a na Zrinjevcu, Kemijskog laboratorija na Strossmayerovom trgu, nekadašnje Učiteljske škole u Medulićevoj, itd. U monografiji se posebno naglašava i Bolléova uloga u projektiranju nekih od najvažnijih novih sakralnih (evangelička crkva u Hebrangovoj ulici) te stambenih i stambeno-poslovnih građevina zagrebačkog historicizma (palače Pongratz i Stanković na Jelačićevu trgu, vlastita kuća u Žerjavićevoj ulici, kuća predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu Stjepana Speveca u Dalmatinskoj ulici itd.), a obrađuje se i njegov doprinos urbanoj opremi Zagreba (Holzerov stup i fontana na Zrinjevcu i slično). Središnjem zagrebačkom groblju Mirogoju, kao najvažnijoj Bolléovoj novogradnji i najvažnijem ostvarenju zagrebačkog historicizma autor posvećuje posebno opširno poglavlje u kojemu se obrađuje ne samo arhitektonski okvir groblja – arkade s paviljonima – već i arhitektova uloga u projektiranju nadgrobnih spomenika za ugledne građane Zagreba s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Podrobno se potom obrađuju Bolléova nastojanja za stvaranjem posebnog arhitektonskog hrvatskog nacionalnog stila (paviljoni na izložbama u Trstu 1882., Budimpešti 1885. i 1896., crkva u Gustelnici, vila Weiss u Zagrebu itd.) temeljenoga na ornamentici tradicijske arhitekture srijemskog i istočnoslavonskog sela. Autor sve važnije Bolléove radove uklapa u povijesni i povijesno-umjetnički okvir njihova nastanka oslikavajući tako zanimljivi mozaik hrvatskog društva krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Posebnu pozornost posvećuje vezama s Vladom bana Dragutina Khuen-Héderváryja te odnosu s prvim hrvatskim školovanim povjesničarom umjetnosti i profesorom povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Zagrebu te predstojnikom Odjela za bogoštovlje i nastavu hrvatske Zemaljske vlade Izidorom Isom Kršnjavim kao i s đakovačkim biskupom Josipom Jurjem Strossmayerom. Monografija „Arhitekt Herman Bollé“ prva cjelovito obrađuje opus ovoga ključnog hrvatskog i srednjoeuropskog arhitekta visokog i kasnog historicizma. U njoj se donosi mnoštvo novoga, dosad nikad objavljenoga materijala (projekata, crteža) iz raznih hrvatskih muzejskih i arhivskih institucija te privatnih zbirki.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Povijest, Povijest umjetnosti



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
130-1301080-1079 - Hrvatska umjetnost od klasicizma do postmoderne (Zvonko Maković, )

Ustanove
Filozofski fakultet, Zagreb

Profili:

Avatar Url Dragan Damjanović (autor)

Avatar Url Željka Miklošević (prevoditelj)

Citiraj ovu publikaciju

Damjanović, Dragan
Arhitekt Herman Bollé, Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt, Leykam international, 2013 (monografija)
Damjanović, D. (2013) Arhitekt Herman Bollé. Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt, Leykam international.
@book{book, author = {Damjanovi\'{c}, D.}, translator = {Miklo\v{s}evi\'{c}, \v{Z}eljka}, year = {2013}, pages = {680}, keywords = {Herman Boll\'{e}, Friedrich von Schmidt, Josip Juraj Strossmayer, Iso Kr\v{s}njavi, Dragutin Khuen-Hedervary, Historicism, Gothic Revival, Neo-Gothic, Byzantine Revival, Renaissance Revival, Baroque Revival, Romanesque Revival, Art-Nouveau, Zagreb, }, isbn = {978-953-7534-83-7}, title = {Architect Herman Boll\'{e}}, keyword = {Herman Boll\'{e}, Friedrich von Schmidt, Josip Juraj Strossmayer, Iso Kr\v{s}njavi, Dragutin Khuen-Hedervary, Historicism, Gothic Revival, Neo-Gothic, Byzantine Revival, Renaissance Revival, Baroque Revival, Romanesque Revival, Art-Nouveau, Zagreb, }, publisher = {Muzej za umjetnost i obrt, Leykam international}, publisherplace = {Zagreb} }