Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 635193

Stanje u mlinskoj, pekarskoj i tjesteničarskoj industriji te perspektive razvoja tih vrsta industrije


Ćurić, Duška; Ugarčić, Žaneta; Novotni, Dubravka; Koceva Komlenić, Daliborka; Jukić, Marko
Stanje u mlinskoj, pekarskoj i tjesteničarskoj industriji te perspektive razvoja tih vrsta industrije // Znanstveni skup Proizvodnja hrane i šumarstvo - temelj razvoja istočne Hrvatske : u povodu 20. obljetnice utemeljenja Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo : sažeci / Matić, Slavko ; Tomić, Franjo ; Anić, Igor (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2013. str. 30-31 (plenarno, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)


Naslov
Stanje u mlinskoj, pekarskoj i tjesteničarskoj industriji te perspektive razvoja tih vrsta industrije

Autori
Ćurić, Duška ; Ugarčić, Žaneta ; Novotni, Dubravka ; Koceva Komlenić, Daliborka ; Jukić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Znanstveni skup Proizvodnja hrane i šumarstvo - temelj razvoja istočne Hrvatske : u povodu 20. obljetnice utemeljenja Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo : sažeci / Matić, Slavko ; Tomić, Franjo ; Anić, Igor - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2013, 30-31

ISBN
978-953-154-195-4

Skup
Proizvodnja hrane i šumarstvo-temelj razvoja istočne Hrvatske

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 14-15.06.2013

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Mlinarstvo; pekarstvo; tjesteničarstvo; pšenica; tržište

Sažetak
Godišnja proizvodnja najvećeg broja žitarica u RH je dostatna za potrebe stanovništva RH, ali njihova količina značajno varira iz godine u godinu i ovisna je o vremenskim uvjetima.U 2012. godini zasijano je oko 20% više pšenice od prethodne godine, te je za očekivati da će se u 2013. godini proizvesti više od milijun tona pšenice u RH, koja će se naći na otvorenom svjetskom tržištu koje ima male zalihe, te se očekuju visoke cijene. Kako bi se to dogodilo potrebno je povećati kapacitete za skladištenje žitarica u licenciranim javnim skladištima, kojih u RH ukupno ima 9 (kapaciteta ukupno 85 tisuća tona), od kojih se 3 nalaze u Osječko-baranjskoj županiji. Regionalno gledano, viškovi pšenice u centralnoj Europi u 2012. godini iznosili su 11 milijuna tona, a u 2013. se očekuju da će iznositi visokih 20 milijuna tona, što može bitno promjeniti očekivanja proizvođača. U RH ima 60 mlinova čiji kapaciteti za 250 radnih dana premašuju meljavu 1.300.000, 00 tona pšenice, 100-110 tisuća tona kukuruza i oko 7.000 tona raži. Iskoristivost postojećih kapaciteta iznosi oko 60% , a od ukupne prerade 95% se odnosi na domaće potrebe (450 000 tona pšenice i 7000 tona raži). Samo 11 od 60 registriranih mlinova ima kapacitet prerade veći od 25 tisuća tona godišnje. Ulaskom u EU postoji opasnost od zatvaranja velikog broja malih i nerentabilnih mlinova koji asortimanom i količinom ne mogu konkurirati velikim mlinovima. Reorganizacija poslovanja i udruživanje mlinova sa prerađivačkom industrijom jedan je od načina preživljavanja na europskom tržištu. I ako je kvaliteta pekarskih proizvoda iz godine u godinu sve bolja i asortiman sve veći, još uvjek na osnovne vrste kruha otpada 76% proizvedenog kruha, dok posebne vrste i peciva sudjeluju u ukupnoj proizvodnji sa 7, 2% odnosno 7, 1%. Na ostale pekarske proizvode otpada 9, 2%. Ovakvo stanje je manjim djelom uvjetovano navikama potrošača, a većim dijelom visokom cijenom posebnih vrsta kruha i peciva. I ako je država uložila znatan napor za uvođenjem reda na tržištu mlinskim i pekarskim proizvodima u zadnjih nekoliko godina, još uvijek se smatra da se na tržištu nalazi oko 100.000 tona neevidentiranih pekarskih proizvoda. Uvođenje PDV-a na pekarske proizvode od 01. siječnja 2013. godine, dodatno je opteretilo potrošače. Prosječna godišnja potrošnja kruha i peciva po stanovniku u RH iznosi 80 kg, a kolača 2, 6-3, 0 kg. U RH djeluje 1500 pekarskih pogona, koji zapošljavaju oko 10 000 ljudi i proizvedu preko 1 milijun kg pekarskih proizvoda dnevno. Osim problema prekapacitiranosti u pekarstvu i poznate nelikvidnosti u našem sistemu tržišnog gospodarstva, te sve većoj izloženosti stranim dobavljačima, jedan od najvećih problema je poslovanje s trgovačkim lancima što za domaće proizvođače znači 25-35% rabata, značajan rast povrata kruha koji se kreće i do 25%, do 10% gubitka na kompenzacijama i plaćanje sa velikim zakašnjenjem (i preko 180 dana), što našu pekarsku proizvodnju dovodi u izrazito nepovoljan položaj u odnosu na snažnije, modernije i tehnološki savršenije europske koncerne čiji izvoz u Hrvatsku stalno raste. Ulaskom u EU ograničenja će se smanjiti i uvoz će dodatno rasti, kao i cijene pekarskih i slastičarskih proizvoda, te bi također moglo doći do preuzimanja većih tvrtki od strane velikih trgovačkih lanaca i koncerna. Samo suvremeno tehnološki opremljeni pogoni, velikog kapaciteta proizvodnje, mogu uspješno konkurirati uvozu. Male pekare svoj opstanak mogu tražiti u proizvodnji i zaštiti tradicionalnih proizvoda. Proizvodnja tjestenine i tjesteničarskih proizvoda u RH u zadnjih 10 godina djeluje po tržišnim principima i u stalnom je porastu (od 2000. do 2009. proizvodnja je porasla 2, 5 puta), jer svojom kvalitetom, uz povećanu potrošnju, uspješno konkurira uvoznim proizvodima čiji udio na našem tržištu stagnira. Udruživanjem domaćih proizvođača tjestenine (170 tvrtki) i zajedničkim nastupom na tržištu nakon ulaska u EU, neće se poremetiti pozitivni trendovi u proizvodnji i prodaji na domaćem tržištu, a otvaranje granica zemalja EU, olakšati će prodaju naše kvalitetne tjestenine u europskim zemljama i povećati njen izvoz.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija



POVEZANOST RADA


Ustanove
Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb,
Prehrambeno-tehnološki fakultet, Osijek