hrvatski

Analiza radarskih procjena oborine

Kako je oborina varijabilna na svim prostornim i vremenskim skalama, nužno je koristiti alate koji osiguravaju dobru prostornu i vremensku razlučivost te pojave. U tu svrhu, primjena daljinskih mjerenja (radara) nezaobilazna je metoda proučavanja oborine jer jedina može dati zadovoljavajuću prostornu i vremensku razlučivost. No da bi ta mjerenja bila vjerodostojna potrebno je uzeti u obzir cijeli niz faktora koji se nameću kao poteškoća u mjerenju oborine pošto radar mjeri vrlo slab reflektirani elektromagnetski signal te ga pomoću Z-R relacije pretvara u oborinu. U ovom radu napravljeni su prvi koraci u smjeru kvalitetnijeg opisivanja radarskih procjena oborine na području Hrvatske za ljetni period (lipanj-rujan). D obivena je nova Z-R relacija za procjenjivanje oborine: Z = 57 R^2.13 koja je smanjila ukupna odstupanja sa -36% podcjenjivanja na svega 7% precjenjivanja. Nadalje, pokazano je da su postaje bliže radaru bolje opisane s manjim utjecajnim područjem dok su udaljenije postaje bolje opisane s većim utjecajnim područjem. Kroz rad su se kao glavni uzroci nepouzdanosti pokazali: razdioba kapljica, radarsko "razmazivanje" podataka zbog širenja radarske zrake i horizontalni pomak kapljice zbog prisutstva jačeg horizontalnog vjetra. Kao iskorak u znanstvenom smislu, u ovom je radu razvijena i nova metoda korekcije zbog horizontalnog pomaka kapljice. Proučavanjem vjetra na tri vertikalna nivoa dobivena iz radiosondažnih podataka, dobivene su informacije o srednjem vjetru unutar sloja između dva nivoa. Time se dalje izračunao horizontalni pomak kapljice i ta korekcija uvrštena je u sustav radarskih procjena. Tako korigirani podatci dali su bolje rezultate u odnosu na nekorigirane vrijednosti odnosno vidljivo je dodatno poboljšanje na promatranim parametrima za oko 10%.

radar; radarska meteorologija; Z-R relacija; oborina; horizontalni pomak oborine

nije evidentirano