hrvatski

Istraživanja kompleksa dvorca Brezovica. Izvještaj druge faze istraživanja studenata Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

U publikaciji predstavljamo rezultate druge faze projekta istraživanja kompleksa dvorca Brezovica, koji je započeo 2010. godine. Osmišljen je kao nastavno-istraživački projekt na nekoliko fakulteta Zagrebačkog sveučilišta, na kojemu su studenti kroz praktičan rad u sklopu nastave, kroz seminare i terenske vježbe, imali priliku steći iskustva istraživanja i praktičnog rada na složenom kompleksu dvorca te tako u praksi primijeniti teorijska stečena znanja. Planirana suradnja za sada je realizirana u radu studenata i nastavnika Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta i Odsjeka za restauriranje-konzerviranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti. Publikacija u kojoj predstavljamo rezultate istraživanja studenata i nastavnika Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta nadovezuje se na prošlogodišnju publikaciju, Multidisciplinarna istraživanja kompleksa dvorca Brezovice. Izvještaj prve faze istraživanja studenata Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta i Odsjeka za restauriranje-konzerviranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu (Zagreb, 2012., urednica Dubravka Botica), koja je nagrađena posebnom Rektorovom nagradom za akad. godinu 2011./2012. U njoj su prikazani rezultati prve faze istraživanja dvorca Brezovica: prikupljanje dokumentacije, početak istraživanja povijesti dvorca i njegovih vlasnika te su postavljena pitanja o mogućim fazama gradnje dvorca, koja se do sada u literaturi nisu razmatrala. Također, provedena je analiza oslika središnje dvorane, a literatura, arhivski podatci i stare fotografije pomogle su u rekonstrukciji nekadašnje opreme dvorca, danas gotovo u potpunosti izgubljene. Dvorac Brezovica, izuzev oslika središnje dvorane, ranije nije bio predmet ozbiljnijih i sustavnijih istraživanja te su dosadašnje skromne spoznaje o njemu bitno nadopunjene objavljenim rezultatima ovoga projekta. U akademskoj godini 2011./2012. nastavljen je rad na projektu, a istraživanje je bilo usmjereno na dvije tematske cjeline koje se nastavljaju na prethodnu fazu istraživanja – prikupljanje i istraživanje podataka o dvorcu i vlasnicima koji su pohranjeni u fondovima i arhivima različitih institucija te istraživanje samog kompleksa dvorca. Analizirani su tekstovi povjesničara E. Laszowskog i M. Kruheka, na koje se oslanjaju sva ranija istraživanja, a posebno su razmotreni arhivski dokumenti korišteni u tim radovima. Istraživanje povijesti dvorca i posjeda Brezovica te njegovih vlasnika usmjereno je na razdoblje kada ga kupuje Zagrebačka nadbiskupija, a nadbiskup Antun Bauer daje preurediti i pritom angažira arhitekta Viktora Kovačića. Stoga su istraženi dokumenti iz ostavštine nadbiskupa Bauera, pohranjeni u Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu, te ostavštine arhitekta Viktora Kovačića, pohranjene u Ministarstvu kulture. Suradnja naručitelja i arhitekta na važnome zadatku preuređenja dvorca u ljetnu rezidenciju dobro je dokumentirana. Preuređenje dvorca Brezovica manje je razmatrana narudžba u opusu jednog od naših najpoznatijih arhitekata, a ovom prilikom prezentiran dio istražene građe ukazuje na nova saznanja, ali i nova pitanja koja će se moći postaviti u daljnjim istraživanjima. Ona se prvenstveno odnose na dodatno istraživanje narudžbe preuređenja dvorca i interpretaciju ovoga Kovačićeva projekta unutar njegovoga cjelokupnog opusa te razmatranju ukusa i stila razdoblja. Izrazito su važni i podatci koji svjedoče o angažmanu slikara Ljube Babića na zidnom osliku dvorca. Dakle, na preuređenju dvorca Brezovica u drugom desetljeću 20. stoljeća, uposlena su dvojica naših najistaknutijih umjetnika toga razdoblja, što dodatno svjedoči o važnosti dvorca Brezovica i unutar razmatranja hrvatske umjetnosti 20. stoljeća, što do sada nije bilo prepoznato. Druge teme istraživanja bile su usmjerene na sâm dvorac. U nedostatku sredstava za temeljita istraživanja, na mjestima koja su nam bila dostupna otvoreno je nekoliko građevinskih sondi. Nalaskom zazidanog izvornog otvora na spoju središnjeg i istočnog krila potvrđene su ranije pretpostavke o fazama gradnje dvorca i naknadnoj prigradnji krila, koje su publicirane prošle godine. Na tu slojevitost gradnje ukazala su i istraživanja provedena na pročeljima, kojima je ustanovljeno naknadno apliciranje arhitektonske plastike. Opisano je terazzo popločenje, iznenađujuće dobro sačuvano u devastiranom interijeru, koje predstavlja još jednu tema koja do sada nije bila dostatno istražena. Usporedba brezovičkog terazza s jednim od rijetkih sačuvanih srodnih primjera, onime iz dvorca u Gornjoj Bistri, podloga je za daljnju analizu i istraživanje vremena njegova nastanka. O nekadašnjem značaju posjeda Brezovica, koji je osiguravao znatna sredstva za gradnju i opremanje te kasnije preuređenje dvorca, govore nam i danas sačuvani prenamijenjeni ostatci gospodarskih zgrada. Oni su ovom prilikom istraženi, zajedno s danas nestalim objektima, utvrđenima samo na katastarskom planu iz 19. stoljeća. Okolnosti rada na projektu se, nažalost, nisu promijenile u odnosu na prošlu godinu te se istraživanja provode isključivo vlastitim sredstvima. Zahvaljujući osobnom angažmanu svih suradnika, prije svega studenata, čiji trud i rad na ovome projektu daleko nadmašuje obaveze propisane programom seminara i vježbi, zatim nastavnika s Odsjeka za povijest umjetnosti, doc. dr. sc. Dubravke Botica, asistentice Jasmine Nestić i doc. dr. sc. Marka Špikića te suradnice mr. sc. Dijane Požar iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, bilo je moguće nastaviti rad na projektu. Zahvaljujemo se Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta, tadašnjoj pročelnici doc. dr. sc. Nikolini Maraković i Društvu povjesničara umjetnosti Hrvatske i njegovoj predsjednici dr. sc. Ireni Kraševac na financijskoj potpori kojom je omogućeno objavljivanje prošlogodišnje te i ovogodišnje publikacije rezultata rada na projektu, čime je i šira javnost upoznata s projektom i njegovim rezultatima. U realizaciji druge faze istraživanja koju sada prezentiramo, pomoć su nam iskazali kolege dr. sc. Krasanka Majer Jurišić i dr. sc. Petar Puhmajer iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, koji su nam ustupili svoj još neobjavljeni tekst o dvorcu Gornja Bistra. U istraživanju arhivske građe pomogli su nam dr. sc. Stjepan Razum, voditelj Nadbiskupijskog arhiva u Zagrebu i djelatnici arhiva, a istraživanje građe pohranjene u Ministarstvu kulture, ostavštinu Viktora Kovačića, omogućio je i potpomogao Krešimir Galović. Svima se najiskrenije zahvaljujemo na susretljivosti i pomoći, bez koje ne bi bilo moguće provesti istraživanja i rad na ovome projektu. Rezultati istraživanja, veliki interes studenta i pozitivna iskustva rada na ovako osmišljenom nastavno-istraživačkom projektu sa studentima diplomskog studija povijesti umjetnosti, istraživačkog smjera modula renesansa i barok i zaštita spomenika, svakako su nam poticaj za daljnji rad. Studenti su ovisno o vlastitom interesu uključeni u sve faze rada, imaju priliku upoznati se s različitim temama istraživanja konkretnog spomenika, primijeniti stečena teorijska znanja u samostalnom i radu u grupama, kao i u prezentaciji rezultata istraživanja, sudjelujući u pripremi ove publikacije, što je posebna vrijednost ovoga projekta. Nova saznanja o dvorcu Brezovica, koji je u i baroknom razdoblju ali i početkom 20. stoljeća bio jedna od najvažnijih narudžbi u našoj povijesti umjetnosti, polazišna su točka za daljnja istraživanja. Prezentirani rezultati ukazuju na važnost dvorca u različitim razdobljima njegove povijesti, a brojna pitanja koja krije nastavit će se razotkrivati u daljnjim fazama projekta. Nadamo se da će bolje poznavanje dvorca i njegove složene povijesti i umjetničke vrijednosti biti poticaj i za njegovu obnovu te da je njegovo današnje devastirano stanje tek kratka faza u njegovoj povijesti.

dvorac Brezovica; arhitektura; oprema; naručitelj; arhivska istraživanja

nije evidentirano