hrvatski

Sindrom bolesne zgrade u javnim institucijama na području grada Osijeka

Istraživanja su pokazala kako ljudi danas oko 80% sveukupnoga vremena provode u zatvorenim prostorima, pri čemu glavnina otpada na radnu okolinu te dom u kojem žive. Sukladno tome, čimbenici radnoga i stambenoga okoliša imaju vrlo značajan utjecaj na zdravlje ljudi. Sindrom bolesne zgrade (engl. Sick Building Syndrome - SBS) je relativno novijeg datuma, a označava pojavu zdravstvenih problema kod osobe za vrijeme boravka u određenoj zgradi ili prostoriji te njihov nestanak ubrzo nakon što osoba napusti taj prostor. Recentna istraživanja govore o sve većoj pojavnosti sindroma bolesne zgrade u svijetu što može imati i značajne ekonomske implikacije, kao posljedica smanjene produktivnosti i češćih bolovanja zaposlenih. Sukladno sličnostima radnih uvjeta zaposlenih u javnim institucijama u Hrvatskoj s radnim uvjetima zaposlenih u javnim institucijama drugdje u svijetu, opravdano je pretpostaviti kako i u Hrvatskoj postoje zaposlenici s nekim od simptoma koji upućuju na postojanje sindroma bolesne zgrade. Sukladno tome ciljevi ovog istraživanja bili su utvrditi postojanje/nepostojanje simptoma bolesne zgrade među ispitanicima (zaposlenicima javnih institucija s područja grada Osijeka), učestalost pojavljivanja pojedinih simptoma, učestalost izloženosti ispitanika pojedinim potencijalno štetnim čimbenicima radnog okoliša te karakteristike radnih uvjeta ispitanika. Uz to ciljevi ovog istraživanja bili su procijeniti, postoji li povezanost između učestalosti pojavljivanja pojedinih simptoma sindroma bolesne zgrade među ispitanicima te njihovih demografskih osobina, njihove navike pušenja cigareta i podataka iz osobne i obiteljske anamneze vezano uz sklonost alergijama, broja pojedinih potencijalno štetnih čimbenika radnog okoliša kojima su ispitanici svaki tjedan izloženi i karakteristika njihovih radnih uvjeta. Istraživanje je provedeno tijekom svibnja 2013. godine, a bilo je ustrojeno po načelu cross-sectional studije, odnosno kao tipična metoda istraživanja presjeka ili prevalencije. Svi ispitanici dobrovoljno su sudjelovali u ovom istraživanju nakon potpisivanja pristanka informirane osobe. Istraživanje je provedeno među 178 zaposlenika javnih institucija s područja grada Osijeka. Odaziv sudjelovanja u istraživanju bio je 59, 3% (178/300). Kao oruđe istraživanja korišten je anonimni anketni upitnik, koji je sadržavao pitanja koja se odnose na spol, dob, dužinu radnoga staža i stručnu spremu zaposlenika, potom naviku pušenja cigareta među zaposlenicima te podatke iz osobne i obiteljske anamneze zaposlenika vezano uz sklonost alergijama. Uz to u upitniku su se nalazila pitanja o učestalosti pojavljivanja pojedinih simptoma sindroma bolesne zgrade, potom pitanja o izloženosti zaposlenika potencijalno štetnim čimbenicima radnog okoliša te pitanja o karakteristikama radnih uvjeta ispitanika. Podatci dobiveni anketnim upitnicima obrađeni su metodama deskriptivne statistike te su prikazani tablično. Provedeno istraživanje pokazalo je kako među ispitanicima postoji ispitanici koji pate od simptoma sindroma bolesne zgrade, pri čemu su najčešći utvrđeni simptomi među ispitanicima bili: umor, osjećaj pritiska u glavi te glavobolja. Istraživanje je nadalje pokazalo kako su ispitanici na svojim radnim mjestima najčešće izloženi sljedećim potencijalno štetnim čimbenicima radnoga okoliša: ustajalom „lošem” zraku, suhom zraku, previsokoj sobnoj temperaturi, neugodnom mirisu, prašini i nečistoći te buci. S obzirom na karakteristike radnih uvjeta istraživanje je ukazalo na postojanje pozitivnih karakteristika radnih uvjeta kao što su motivirajući i zanimljiv posao te postojanje pomoći kolega s posla u slučaju problema na poslu, ali i na postojanje negativnih karakteristika radnih uvjeta kao što su previše posla na radnom mjestu te nemogućnost utjecanja na kvalitetu vlastitih radnih uvjeta. Istraživanje je uz to ukazalo na postojanje povezanosti između učestalosti pojavljivanja pojedinih simptoma sindroma bolesne zgrade među ispitanicima te njihovih demografskih osobina, njihovih navika pušenja cigareta i podataka iz osobne i obiteljske anamneze vezano uz sklonost alergijama, broja pojedinih potencijalno štetnih čimbenika radnoga okoliša kojima su ispitanici svaki tjedan izloženi i karakteristika njihovih radnih uvjeta. Zaključno, bitno je istaknuti kako je provedeno istraživanje nadasve značajno, poglavito u trenutnoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj, jer se jednostavnom prilagodbom radnih uvjeta i procesa rada pojavnost simptoma sindroma bolesne zgrade može smanjiti, čime će se unaprijediti zdravstveno stanje zaposlenika, a samim time i njihova produktivnost.

sindrom bolesne zgrade; bolest uzrokovana okolišnim čimbenicima; prevencija

nije evidentirano