hrvatski

Pretilost djece mlađe školske dobi

Škola, kroz koju prolaze sva djeca, više nego ijedna druga ustanova može utjecati na zdravstveno stanje učenika, na njihovu prehranu i na prehranu cjelokupnog stanovništva. U osnovnoj se školi stječu prva znanja o pravilnoj prehrani, važnosti bavljenja tjelesnom aktivnošću, značenju pojedinih sastojaka hrane i potrebama organizma. Istraživanje je provedeno 2008. godine kada su ispitana djeca mlade školske dobi Osnovne škole Blage Zadre u Vukovaru u dobi od 9 i 10 godina. Mjerene su antropološke osobine djece: indeks tjelesne mase: (BMI) i postotak tjelesne masnoće (instrumentom Omron BF 300). Čak 56% ispitane djece ima problema s tjelesnom masom: 32% ispitanika ima prekomjernu tjelesnu masu, a 18% ima manju tjelesnu masu (mršavost). Povećan udio masnoća u tijelu ima 20%, a čak je 32% djece u rizičnoj skupini povećane tjelesne masnoće. 15% djece ima smanjeni udio tjelesne masnoće, ali niti jedan ne pripada rizičnoj skupini smanjenih masnoća u organizmu. Oba antropološka pokazatelja ukazuju na problem uhranjenosti djece u našim školama. Prema američkim standardima 62% ispitanih dječaka se smatra pretilima, dok je kod djevojčica taj postotak 48%. Većina rano ugojenih osoba ostaje pretilo i kada odraste. Njihova je predispozicija različitim oboljenjima dokazana što zahtjeva veću brigu o kvaliteti prehrane djece. Osobitu ulogu u preventivnom djelovanju ima škola, a ponajviše programi prirode i biologije kojima u tom smislu treba posvetiti veću pozornost.

pretilost djece ; mlađa školska dob ; prehrana

nije evidentirano