hrvatski

Značaj mediteranske regije u poljoprivrednim resursima i proizvodnji Hrvatske

Regionalni razmještaj poljoprivredne proizvodnje određen je prirodnim, pedološkim, ekonomskim i tradicijskim obilježjima pojedinih regija. Dosadašnja agrarna politika nije u značajnijoj mjeri uvažavala regionalne različitosti te selektivnim mjerama agrarne politike usmjerila proizvodnje u određena područja. Time bi se u značajnijoj mjeri iskoristili raspoloživi proizvodni resursi kao što su zemljište, radna snaga i slično. U ukupnim poljoprivrednim površinama Hrvatske mediteranska regija sudjeluje s 34,1posto, a manje u ukupnim obradivim površinama te oranicama i vrtovima. Voćnjaka se 40,8posto nalazi u mediteranskoj regiji, a vinograda 47posto. Mediteranska regija posjeduje oko 11posto livada te preko 64posto površine pašnjaka. Kod požetih površina žita značajniji je samo udio ječma (17,9posto). Kod industrijskog bilja samo je manji udio suncokreta, soje i uljane repice. U mediteranskoj regiji značajne su površine zasijane rajčicom (42,2posto ukupnih površina Hrvatske), lukom (36,4posto), kupusom i keljom (33,5posto) te krumpirom (26,8posto), dočim je udio kod drugih kultura oko 20posto ukupno zasijanih površina Hrvatske. U mediteranskoj regiji od krmnog bilja značajnija je važnost lucerke (34,7posto ukupnih površina Hrvatske). Mediteranska regija je prepoznatljiva po mediteranskom voću (limun, naranče, mandarine) te s udjelom od skoro polovice trešanja i višanja. Rodnih trsova u mediteranskoj regiji je 44,8posto od ukupnog broja. samo 10 posto goveda smješteno je u mediteranskoj regiji te neznatan broj svinja. U mediteranskoj regiji nalazi se 57posto od ukupnog broja ovaca, peradi 18,4posto i konja 11,2posto. Postoje značajne regionalne razlike u prosječnim prirodima ako i u broju stoke po jedinici površine. U proizvodnji pšenice prirod je ispod prosjeka Hrvatske (2,9t/ha) kao i kod kukuruza (3t/ha). Kod proizvodnje povrća mediteranska regija postiže veće prirode od ostalih regija, kod krumpira (10 t/ha), luka (8t/ha), rajčice (12,5t/ha) te paprike (7,5t/ha). U proizvodnji jabuka i bresaka, mediteranska regija ima veće, po stablu, prirode od prosjeka Hrvatske. Broj ovaca po hektaru poljoprivredne površine najveći je u mediteranskoj regiji (0,24 ovce/ha). Međutim u proizvodnji mlijeka mediteranska regija je značajno ispod prosjeka Hrvatske /1651 litra/kravi) kao i u proizvodnji kokošjih jaja (126 komada/nesilici)

Poljoprivredna proizvodnja; regije; agrarna struktura; biljna i stočarska proizvodnja

nije evidentirano