hrvatski

Zeleni urbani razvoj u kontekstu europske strategije

Na tragu Inicijative zelene ekonomije (UNEP, 2008), Strategije zelenog rasta (OECD, 2010), razvojne strategije pametnog, održivog i uključivog rasta Europske unije (Europe 2020) te prateće Inicijative resursima učinkovite Europe – identificirani su glavni sektori, na kojima se uvjetno, načelno i funkcionalno temelji regionalni razvoj i kohezijska politika. Tu pripadaju zeleno graditeljstvo, zeleni transport, obnovljiva energija, gospodarenje vodom, gospodarenje otpadom, održiva poljoprivreda i šumarstvo te čiste tehnologije. Pojam Zelene ekonomije, prema definiciji UNEP-a podrazumijeva model sinergijskog djelovanja na svim razinama, koji se temelji na ekološki kompatibilnom korištenju resursa, ekonomskoj učinkovitosti i društvenoj pravičnosti. Ti se sektori atribuiraju zelenim kada podržavaju okolišnu održivost na način zaštite globalne klime, ekosustava i bioraznolikosti, javnog zdravlja i prirodnih resursa. S obzirom na koncentraciju populacije i produkcije u urbanim područjima, uloga nositelja inovativnih razvojnih projekata delegirana je na metropolitansku razinu i gradove. Ciljevi zelenog urbanog sektora nisu samo smanjenje emisija stakleničkih plinova, onečišćenja zraka, buke i konzumacije prostora, već i smanjenje siromaštva te potpora ekonomskom rastu. Strategijski je posebno važno da se geoprometni položaj Hrvatske valorizira u kontekstu njene teritorijalne pripadnosti regiji srednje Europe. Kohezijska politika Europske unije glavni je instrument provedbe ciljeva ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Ona konzumira drugi po veličini dio proračuna Europske unije. Pomak s tradicionalne koncepcije kohezijske politike kao redistributivnog instrumenta ka koncepciji alokacijske perspektive „na mjestu temeljene“ politike s ciljanom razvojnom misijom predstavlja suštinu kohezijske politike nakon 2013. U petom kohezijskom izvješću Europske komisije posebno je naglašena potreba funkcionalnog i fleksibilnog pristupa. Godine 2010. Europska komisija je usvojila Strategiju za dunavsku regiju kao sveobuhvatnu strategiju ciljane makroregije osam zemalja članica Europske unije – a uskoro i s Hrvatskom kao devetom članicom, te pet zemalja izvan Europske unije. Strategija sagledava niz razvojnih izazova, promiče bolju koordinaciju i suradnju u prioritetnim područjima ekonomskog, ekološki održivog i društvenoga regionalnog razvoja. Izvorni dokument Teritorijalne agende Europske unije iz 2007. bio je prvi korak u institucionalizaciji teritorijalne kohezije kao podijeljene odgovornosti svih članica Europske unije. Amandmanom Teritorijalne agende za 2020. identificira se promicanje policentričnoga i uravnoteženog teritorijalnog razvoja kao glavnoga kohezijskog elementa za jačanje ekonomske kompetitivnosti Europske unije. Upravo gradovi moraju oblikovati inovativne mreže za unapređenje njihove globalne kompetitivnosti i promicati održivi razvoj. Mora se spriječiti polarizacija između glavnih gradova, metropolitanskih područja i malih i srednje velikih mjesta, a politika mora pridonijeti smanjenju teritorijalne polarizacije i regionalnih nejednakosti adresirajući uska grla za rast sukladno razvojnoj strategiji Europe 2020. CENTROPE je zajednička inicijativa regija Austrije, Češke, Slovačke i Mađarske, pokrenuta 2003. s ciljem stvaranja Srednjoeuropske regije, s naglaskom suradnje u četiri specifična područja razvoja – regiju znanja, ljudski kapital, prostornu integraciju te kulturu i turizam. Kratak osvrt na grad Zagreb: Geoprometni položaj Zagreba na spoju podunavskog i jadranskog prostora Hrvatske predisponira njegovo povezivanje i funkcionalnu integraciju s gradovima šireg unutar-regionalnog područja – grad ima središnji položaj u tromeđi važnih hrvatskih gradova Osijeka, Rijeke i Splita, koji su ujedno luke sa znatnim potencijalima prirodnih resursa na trasama definiranih međuregionalnih ili transeuropskih koridora. Na makrorazini dunavske regije, te srednjoeuropske regije, Zagreb je položajno označen povijesnim vezama s dva grada, odnosno metropolitanska područja Beča i Budimpešte, a također i relacijama s Grazom, Trstom i Ljubljanom. U svim europskim strategijama gradovi su nositelji regionalnih integracija i kohezijskog razvoja, a funkcionalne alijanse gradova preduvjet ekonomske kompetitivnosti na svim razinama. Povezivost čvorova, mreža i koridora strategijski je potrebno planirati na holistički način unutar-regionalne, međuregionalne i makroregionalne urbane integracije. Razvoj Zagreba, kao hrvatske metropole, nužno je potrebno strategijski sagledati sveobuhvatno, na svim razinama, i sektorski integrirano. Na unutar-regionalnoj razini, strategijsko planiranje razvoja najuže je povezano s koncentracijom gradskih funkcija i funkcionalnom suradnjom s gradovima i naseljima u gravitacijskoj zoni, kako bi se osigurao metropolitanski razvoj cijele regije. Prostorno urbano planiranje i prometni razvoj moraju biti razvojno programski i operativno povezani, a u donošenju operativnih planova nužno je partnerski uključiti privatni sektor i građane. Revitalizaciju gradske jezgre i naselja na rubu grada, kao i renaturalizaciju periurbanog područja, moguće je provesti isključivo ponudom učinkovitoga javnoga gradskog prometa, poglavito tračničkog. Također, nužno je obuhvatnije razviti zelenu infrastrukturu za biciklistički i pješački promet. Na međuregionalnoj transnacionalnoj razini, grad Zagreb se strategijski treba uključiti u alijanse gradova dunavske regije i CENTROPE regiju te u tom smislu geoprometno pozicionirati u sklopu baltičko-jadranskog, dunavskog i mediteranskog koridora. Prema SEETO regiji grad Zagreb je potrebno strategijski pozicionirati kao čvor regionalnoga zračnog prometa, poglavito razvoja poslovnog zrakoplovstva. Grad Zagreb za nepunih mjesec dana i formalno postaje europska metropola. Potencijali zelenog razvoja grada koncentrirani su u znanjima i kompetencijama ljudi, a Akademija kao najviša znanstvena ustanova osigurava sinergiju znanja i stoljetne baštine nacionalnog identiteta. Ovaj znanstveni skup stoga je simboličan je doprinos Akademije u promoviranju održivog razvoja grada Zagreba.

urbani razvoj; zelena ekonomija; europska strategija; grad Zagreb

nije evidentirano