Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 633562

Hrvatsko šumarstvo u današnjim gospodarskim i ekološkim uvjetima


Matić, Slavko; Anić, Igor
Hrvatsko šumarstvo u današnjim gospodarskim i ekološkim uvjetima // Proizvodnja hrane i šumarstvo - temelj razvoja istočne Hrvatske / Matić, Slavko ; Tomić, Franjo ; Anić, Igor (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2015. str. 41-61 (plenarno, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)


Naslov
Hrvatsko šumarstvo u današnjim gospodarskim i ekološkim uvjetima
(Croatian forestry in today's management and ecological circumstances)

Autori
Matić, Slavko ; Anić, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Proizvodnja hrane i šumarstvo - temelj razvoja istočne Hrvatske / Matić, Slavko ; Tomić, Franjo ; Anić, Igor - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2015, 41-61

ISBN
978-953-347-043-6

Skup
Proizvodnja hrane i šumarstvo – temelj razvoja istočne Slavonije

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 14-15.06.2013.

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Šuma; šumarstvo; šumarska politika; odnos prema šumama i šumarstvu; šumarstvo Hrvatske danas; problemi šumarstva
(Forest; forestry; forestry policy; forestry in Croatia today; problems of forestry)

Sažetak
Šuma je iskonski oblik vegetacije i najsloženiji ekosustav na svijetu s kojim se u Hrvatskoj uspješno organizirano gospodari dva i pol stoljeća. I pokraj toga, ona je još uvijek nepoznanica većini ljudi svih obrazovnih profila u Hrvatskoj. Šumu čini šumsko tlo suvislo obraslo šumskim drvećem, grmljem i prizemnim raslinjem, gdje se trajno proizvodi drvna tvar i općekorisna dobra izražena u ekološkim (zaštitnim), društvenim (socijalnim) i socijalno-ekofiziološkim funkcijama šume, u kojoj vladaju ravnoteža i uzajamni odnosi između životne zajednice ili biocenoze (biljke, životinje, mikroorganizmi) i staništa (tlo, klima, reljef). Šumarstvo je struka, znanost i umijeće gospodarenja i očuvanja šumskih ekosustava za trajnu dobrobit društva, okoliša i gospodarstva. Ono vodi brigu o uravnoteženom i održivom gospodarenju šumama i drvnim zalihama, maksimalnim prinosima, optimalnom pomlađivanju, stabilnosti, brojnom životinjskom svijetu, obilnim i trajnim rezervama pitke vode, atraktivnom i rekreacijskom okolišu, kako u prirodim tako i u urbanim sredinama, te o raznovrsnim uslugama i proizvodima. Šume i šumska zemljišta u Hrvatskoj zauzimaju površinu od 2, 377, 686 ha, od čega je 77% u državnom, a 23% u privatnom vlasništvu. Drvna im je zaliha 552, 146, 000 m3, godišnji prirast 11, 000, 000 m3. Zahvatima njege i obnove godišnje se posiječe 8, 392, 000 m3 šuma. Temeljno načelo postupanja sa šumom jest održivi razvoj, što je ugrađeno u Ustav Republike Hrvatske. U člancima 3., 52. i 69. piše da su očuvanje prirode i okoliša, zemljište, šume te biljni i životinjski svijet najviše vrijednosti Hrvatske i imaju njezinu osobitu zaštitu. Slične odredbe unesene su i u važeći Zakon o šumama. Na žalost, u razdoblju od 1995. do danas sve se manje poštuju i uvažavaju navedeni zakoni i odredbe. Od velikog broja problema navest ćemo samo neke: nepoštivanje načela održivog razvoja zbog smanjenja površine šuma, primjerice izgradnjom cesta, plinovoda i dalekovoda, a da se istodobno ne podižu nove šume na istoj površini, izdvajanje šumskih zemljišta i šuma za maslinike, vinograde i druge objekte, šumski požari i izostanak pošumljavanja požarima ogoljelih površina, zakoni štetni za šumarstvo poput Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Zakona o vodama, prijedlozi da se najvrednije šume stave pod upravu Državnoga zavoda za zaštitu prirode i pogreške prilikom formiranja ekološke mreže, pisanje novog Zakona o šumama bez sudjelovanja šumarske stručne i znanstvene javnosti, ukidanje radnih mjesta, posebice za diplomirane inženjere šumarstva, prodaja jeftine drvne sirovine koja ide na štetu razvitka uz istodobno zanemarivanje dobiti od općekorisnih funkcija šuma, ukidanje Ministarstva šumarstva, trenutno nepostojanje pomoćnika ministra, promjene klime i vodnoga režima, sušenje šuma, posebice hrasta lužnjaka, obične smreke i, što je najnovije, poljskog jasena pojave su ekološko-biološke provenijencije koje danas opterećuju šumarstvo Hrvatske i srednje Europe. Zanemarivanje i omalovažavanje šumarske struke i znanosti, koje mogu ponuditi rješenja za navedene probleme, danas je vidljivo svakom tko imalo poznaje hrvatsko šumarstvo. Sve navedeno vodi šume i šumarstvo Republike Hrvatske u daljnju degradaciju s nesagledivim posljedicama za njihov opstanak. Riječ je o jednom od temeljnih prirodnih resursa i jedinom samoobnovljivom prirodnom resursu kojim raspolaže Republika Hrvatska.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo



POVEZANOST RADA


Ustanove
Šumarski fakultet, Zagreb

Autor s matičnim brojem:
Slavko Matić, (29636)
Igor Anić, (204100)