hrvatski

Poslovno organiziranje hrvatske poljoprivrede

U odnosu na razdoblje dualnog vlasništva i postojanja dva osnovna oblika organiziranja poljoprivredne proizvodnje, nakon osamostaljenja Republike Hrvatske uklonjena su zakonska ograničenja ruralnom poduzetništvu, te se poduzetničke akcije u poljoprivredi danas mogu ostvariti u oblicima poduzetničkog organiziranja, sukladno političkim i gospodarskim promjenama te novom gospodarskom sustavu. Republika Hrvatska danas ima vlastite propise kojim se, na odredbama Ustava, uređuje organizacija i poslovanje gospodarskih subjekata u poljoprivredi. To je Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o obrtu i Zakon o zadrugama. Ovi pravni propisi uređuju poslovno organiziranje, tako da danas u poljoprivredi djeluju raznovrsne tvrtke, obrtnici i zadruge. Uobičajeno je danas u praksi razlikovati javna-državna poduzeća i privatna poduzeća u poljoprivredi kao i činjenicu da poljoprivrednik odnosno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo može danas djelovati kao trgovačko društvo, obrtnik, kooperant, zadrugar, kao poljoprivrednik u sustavu poreza na dodatnu vrijednost (PDV) i obveznik poreza na dohodak. Djelatnost kojom se bavi nije precizirana te se vlasnik i nije dužan registrirati tako da OPG nije u formalnom-pravnom smislu poslovna organizacija. Istodobno, gospodarstva registrirana kao poduzeća i dio OPG u sustavu PDV obvezni su voditi poslovne knjige. Ostala velika većina gospodarstava, nemaju tu obvezu već su obveznici poreza na dohodak (Zakon o porezu na dohodak). U poljoprivredi, lovu i šumarstvu u 1998. godini zabilježeno je djelovanje 3167 poslovnih subjekata, što je 1,75posto ukupnog broja poslovnih subjekata u Hrvatskoj. U razdoblju od 1995. do 1998. godine bilježi se stalan rast broja poslovnih subjekata, tako da se u 1998. godini njihov broj, u odnosu na 1995. povećao za 8,33posto. Prema Zakonu o poduzećima i Zakonu o zadrugama registrirano je 2375, a prema Zakonu o trgovačkim društvima registrirano je 775 poslovnih subjekata, a registrirano je također i 14 ustanova, tijela, udruga i organizacija. Od ukupnog broja poslovnih subjekata registriranih prema Zakonu o poduzećima i Zakonu o Zadrugama najveći broj odnosno 60,68posto (1443) registriran je kao društvo s ograničenom odgovornošću, slijede privatna poduzeća s 20,06posto (477) i zadruge s 15,85posto (377), a zatim dionička društva, društvena poduzeća, javna poduzeća i zadružna poduzeća. Od ukupnog broja poslovnih subjekata (registriranih prema Zakonu o trgovačkim društvima) najveći broj (685) odnosno 88,39posto registriran je kao društvo s ograničenom odgovornošću, slijede dioničarska društva s 10,97posto te komanditna društva s 0,39posto (3) i javna trgovačka društva s 0,26posto (2).

poslovno organiziranje; tvrtke; obrtnici; zadruge; Zakon o trgovačkim društvima; Zakon o obrtu; Zakon o zadrugama.

nije evidentirano