hrvatski

Istraživanje faune lisnih uši (Aphidina) u Hrvatskoj

Pretraživanjem literaturnih podataka utvrdili smo da je na području Republike Hrvatske do sada prisutn0 155 vrsta lisnih uši. Toj brojci treba dodati još 30 vrsta lisnih uši determiniranih od strane prof. dr. Jasminke Igrc Barčić osamdesetih godina čije determinacije do sada nisu nigdje objavljene. Pisani zapisi o tim determinacijama nalaze se u arhivu Zavoda za poljoprivrednu zoologiju u tekama determinacija. Vlastita faunistička istraživanja lisnih uši provedena su pomoću dviju metoda: metodom žute posude i stacionarnim usisnim aspiratorom koji je lociran u Maksimiru, Zagreb. Istraživanja su trajala u razdoblju od 1996 –1998. Tijekom trogodišnjeg istraživanja determinirane su ukupno 84 vrste lisnih uši i to metodom žute posude 65 vrste, a metodom usisne postaje 77 vrsta lisnih uši. Od ukupno 84 vrste determiniranih lisnih uši 64 su determinirane do vrste, a 16 do roda. Metodom žute posude hvatano je 6 vrsta (od 64) lisnih uši čija nazočnost nije utvrđena u uzorcima usisne postaje (Aphis pomi, Drepanosiphum acerinum, Drepanosiphum aceris, Drepanosiphum dixoni, Hyperomyzus lampsanae, Protrama sp.). Metodom usisne postaje hvatano je 17 vrsta (od 77) lisnih uši čiju prisutnost nismo utvrdili u uzorcima žute posude (Adelges sp., Callipterinella tuberculata, Chromaphis juglandicola, Eulachnus sp., Forda marginata, Hormaphis betulae, Macrosiphoniella sp., Myzocallis corylli, Ovatus sp., Rhopalosiphum maidis, Rhopalosiphum insertum, Sitobion fragariae, Thelaxes dryophila, Therioaphis luteola, Trama sp., Tinocallis platani, Uroleucon compositae). Od ukupnog broja determiniranih vrsta tijekom naših istraživanja, 22 vrste su novoutvrđene vrste lisnih uši za koje se po prvi puta navodi nalazište u Hrvatskoj. Od te 22 vrste, 9 vrsta lisnih uši determinirala je i prof dr. Jasminka Igrc Barčić osamdesetih godina, ali te determinacije nije objavila. Kako se radi o vrstama koje su utvrđene i u našim istraživanjima prikazali smo po prvi puta njihove morfološke značajke. 13 vrsta lisnih uši od 22 novih vrsta utvrđeno je po prvi puta u Hrvatskoj tijekom naših istraživanja. To su: Callipterinella calliptera, Callipterinella minutissima, Chaitophorus populeti, Drepanosiphum acerinum, Drepanosiphum aceris, Drepanosiphum dixoni, Eulachnus sp., Forda marginata, Hormaphis betulinae, Hyperomyzus lampsanae, Periphyllus californiensis, Tinocallis platani i Tuberculatus moerickei. Populacija novoutvrđenih vrsta je vrlo mala zbog činjenice da su te vrste relativno novi članovi naše afidofaune. Opis tih vrsta i orginalni crteži s bitnim morfološkim karakteristikama značajnim za identifikaciju detaljno su obrađeni u magistarskom radu. U radu su sve determinirane vrste svrstane u određene grupe obzirom na njihovu dominantnost kao i učestalost pojave. Analizirajući dominantnost vrsta lisnih uši metodom žute posude imamo dvije eudominantne vrste: Drepanosiphum platanoidis i Phorodon humuli; dvije dominantne vrste: Phyllaphis fagi i Rhopalosiphum padi; tri subdominantne vrste: Macrosiphum euphorbiae, Periphyllus californiensis i Pterocallis alni; tri recentne vrste: Aphis sp., Microlophium evansi i Tetraneura sp. Sve ostale vrste su subrecentne vrste s udjelom u ukupnoj populaciji manjim od 1%. Analizirajući dominantnost vrsta lisnih uši metodom usisne postaje imamo dvije eudominantne vrste: Phorodon humuli i Pterocallis alni; dvije dominantne vrste: Appendiseta robiniae i Rhopalosiphum padi; tri subdominantne vrste: Brachycaudus helichrisi, Drepanosiphum platanoidis i Phyllaphis fagi: šest recentnih vrsta: Anoecia corni, Aphis sp., Chaitophorus leucomelas, Myzocallis castanicola, Tetraneura sp. i Tuberculatus quercus. Sve ostale vrste su subrecentne vrste s udjelom u ukupnoj populaciji manjim od 1%. Analizirajući učestalost pojave vrsta ili frekvenciju samo je Drepanosiphum platanoidis u žutoj posudi eukonstantna vrsta. Sve ostale vrste u obje metode slučajne su ili akcidentalne. Popis lisnih uši za koje se je utvrdilo obitavanje na području Hrvatske obuhvaća 198 vrsta uši što predstavlja najcjelovitiji popis ove grupe i te kako značajnih kukaca. Obzirom na brojnost lisnih uši i njihov značaj kao štetnika gotovo svih poljoprivrednih kultura smatramo da bi naša istraživanja trebali nastaviti i proširiti u smjeru istraživanja novih vrsta, ali i prateći dinamiku populacije pojedinih vrsta što je osnova pravovremenog i učinkovitog suzbijanja lisnih uši na poljoprivrednim kulturama.

fauna; lisne uši; Hrvatska

nije evidentirano