hrvatski

Prozodijski čimbenici suvremenoga scenskoga glumačkoga govora

Rad opisuje prozodijska sredstva koja glumac rabi na sceni kako bi postigao ekspresivnost u govoru. Ekspresija je glumačko sredstvo kojim glumac oblikuje i tumači dramsku osobu i stoga bi govor na sceni morao biti voljna slika govora. Analizirane su predstave HNK u Zagrebu u 150. sezoni (2010/2011) i Dramskoga kazališta Gavella te govorno ostvarenje Dragana Despota u scenskoj prilagodbi romana Na rubu pameti Miroslava Krleže. Ukupno je obrađeno 20 predstava. Zanimalo nas je koji čimbenici i u kojoj mjeri utječu na ukupnu ocjenu ekspresivne govorne izvedbe, stoga su analizirani sljedeći prozodijski čimbenici: glas (ugoda glasa, ton, glasnoća, čvrstoća i promuklost), izgovor (dostatan / nedostatan, izgovorne mane i pogrješke, izgovor vokala, provođenje / neprovođenje asimilacija i naglasni sustav), izražajnost (ukupna izražajnost, logičko isticanje i stanke, ritam i tempo govora), govorna glatkoća i ukupna ocjena govorne izvedbe. Fonetska slušna procjena provedena je sa studentima diplomskoga studija Odsjeka za fonetiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (N=27). Podatci su obrađeni statističkim programom PASW Statistics 18 for Windows. Za intervalne varijable izračunati su t-testovi za nezavisne skupine, dok su za nominalne izračunati Hi-kvadrat testovi. U radu su prikazane pojedinačne procjene procjenitelja i doktorandice te njihova razilaženja u procjeni koja su unutar jednoga stupnja (što je dobra usklađenost u procjeni) i pojavljuju se najvećim dijelom kod procjene naglasnoga sustava. Skupna slika (s obzirom na spol i kazalište) pokazuje da glumice u odnosu na glumce imaju bolju ukupnu ocjenu govorne izvedbe. Korelacije (Pearsonov koeficijent korelacije) interpretirane su povezanošću svake pojedine varijable u ukupnom ocjenom govorne izvedbe. Two-step (dvostupanjska) klasterska analiza pokazala je varijable koje nisu doprinosile razlikovanju skupina (izgovorne mane, izgovor vokala i naglasni sustav). Primjeri rečenice intonacije i izgovora ilustrirani su sonogramima i oscilogramima koji su dobiveni u računalnom programu Praat. Iz rezultata je razvidno da osobine glasa i izražajnosti najviše utječu na ocjenu ukupne govorne izvedbe, dok se naglasni sustav nije pokazao diskriminatornom varijablom prema rezultatima klasterske analize, suprotno uvriježenom mišljenju u hrvatskim kazalištima.

glumački govor ; prozodija ; glas ; izgovor ; intonacija ; stanke ; ritam ; tempo ; govorna glatkoća

nije evidentirano