hrvatski

Istraživanja i razmišljanja o narodnom graditeljstvu u kontekstu rasprava o hrvatskom nacionalnom identitetu

Političke, društveno-ekonomske i kulturne prilike u Hrvatskoj utjecale su na učestalost, razloge, načine i lokacije provođenja terenskih istraživanja i prikupljanja etnografske građe. Također, utjecale su i na odabir istraživanih segmenata narodne kulture ili svakodnevice te njihovo korištenje u svrhu stvaranja ili jačanja nacionalne/regionalne/lokalne baštine i identiteta. U istraživanju i interpretiranju pojedinih etnoloških tema značajan su doprinos kroz 19. i 20. st., osim etnologa, dali i stručnjaci iz drugih područja. U izlaganju se prate okolnosti u kojima su, tijekom posljednjih desetljeća 19. st. i prvih desetljeća 20. st., arhitekti, inženjeri i povjesničari umjetnosti provodili istraživanja narodnog graditeljstva u Hrvatskoj. Njihovo je prikupljanje etnografske građe bilo potaknuto i praćeno razmišljanjima i raspravama o njenom korištenju u svrhu stvaranja narodnog/nacionalnog stila u arhitekturi tj. stvaranja i jačanja nacionalnog identiteta. Autorica analizira na koji se način pritom govorilo i pisalo o istraživanju i zapisivanju etnografskih podataka o narodnom graditeljstvu, što se i gdje istraživalo, koje se graditeljstvo prepoznavalo kao vrijedno bilježenja i daljnjeg korištenja u procesima identifikacije. Analize se temelje na razmišljanjima pojedinih istaknutih pojedinaca, nerijetko i sudionika spomenutih istraživanja (I. Kršnjavog, N. Kolara, J. Doljka, S. Planića, A. Freudenreicha i dr.).

narodno graditeljstvo; istraživanja; razmišljanja; hrvatski nacionalni identitet

nije evidentirano