hrvatski

Invazivne strane korovne vrste u Hrvatskoj

Na globalnoj razini, nakon izravnog uništavanja prirodnih staništa, strane invazivne vrste su druga najveća prijetnja bioraznolikosti. One mijenjaju okoliš, narušavaju stabilnost ekosustava, štete poljoprivrednim, šumskim i vodenim biljnim sastojinama, ireverzibilno utječu na sastav prirodnih staništa te uzrokuju socio- ekonomske štete u poljoprivredi, šumarstvu, turizmu, stočarstvu, zdravstvu. Problem je uzrokovan ljudskim djelovanjem tj globalnim promjenama kao što su međunarodna trgovina, dobra prometna povezanost između država i kontinenata te klimatskim promjenama. U sklopu 4-godišnjeg Programa posebnog nadzora financiranog od MPRRR-a, bilježena je nazočnost i proširenost invazivnih stranih korovnih vrsta s EPPO Liste. U razdoblju od 2007.-2010. obiđeno je ukupno 11 županija i to: 2007. grad Zagreb i Zagrebačka te Varaždinska ; 2008. Koprivničko- križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska ; 2009. Bjelovarsko-bilogorska, Karlovačka, Ličko-senjska ; 2010. Istarska, Primorsko-goranska, Sisačko- moslavačka. Utvrđena je nazočnost 13 vrsta s EPPO Liste invazivnih stranih korovnih vrsta te jedne vrste s EPPO Akcijske i EPPO A2 Liste. Zabilježene vrste su Ailanthus altissima (Mill) Sw., Ambrosia artemisiifolia L., Amorpha fructicosa L., Bidens frondosa L., Buddleja davidii Franch., Carpobrotus acinaciformis (L.) L. Bolus, Cortaderia selloana (Schult & Schult f.) Asch. & Graebn., Helianthus tuberosus L., Impatiens glandulifera Royal., Lupinus polyphyllus Lindl., Reynoutria japonica Rounce Decr., Solidago canadensis L., Solidago gigantea Ait. Uočene su i određene vrste koje nisu na EPPO Listi, ali su alohtone i pokazuju veliku agresivnost u Hrvatskoj. U izlaganju će biti iznesene najvažnije osobine pronađenih vrsta, zabilježeni lokaliteti, najčešća staništa i proširenost. Ukazat će se i na razloge daljnjeg širenja invazivnih stranih korovnih vrsta.

invazivne strane vrste ; bioraznolikost ; EPPO Lista

nije evidentirano