hrvatski

Usporedba Pellisove istočno-jadranske građe za ALI sa suvremenim mletacizmima u zadarskom govoru

Glavni dio rada posvećen je sistematičnoj i strukturalnoj analizi mletačkog govora u Zadru prema ALI-ju, te morfološkoj i statističkoj analizi romanizama u suvremenom govoru Zadra. Jednaka pažnja posvećuje se i etimološkoj obradi romanizama u Zadru koja se u obliku rječnika nalazi na kraju disertacije. U radu se izdvajaju specifičnosti mletačkog idioma u Zadru i prikazuju njegove fonološke, morfološke, sintaktičke i leksičke specifičnosti u odnosu na venecijanski mletački, te se navode mogući hrvatski utjecaji. U nastavku se istražuju i specifičnosti hrvatskog suvremenog govora u Zadru (iz prikupljene građe od 4077 odgovora), te se dobivenim rezultatima potvrđuje utjecaj gubitka čakavštine na romanizme u zadarskom govoru. Poglavito su nezanemarive raščlambe mletacizama u današnjem zadarskom govoru s dobro utemeljenim rječnikom mletacizama. Utvrđuje se udio romanizama (onih isključivih i onih koji supostoje s hrvatskim ekvivalentom), te dijalektalnu ili standardnu prisutnost, te određuju se pojedini romanski slojevi, kroz sve gramatičke kategorije i u svim zadanim semantičkim poljima (prema modelu ALI-ja). Ustanovljava se da je čakavština kao stoljetni nositelj mletacizama u govoru Zadra bila i njihov prenositelj u današnji zadarski, uglavnom novoštokavski govor, te se potvrđuje da mletacizmi (i općenito romanizmi) u govoru Zadra sve više nestaju. Morfološka je analiza jednako važna budući da argumentirano pridonosi razumijevanju i ukupnoj jasnoći jezične slike zadarskog suvremenog govora i mletacizama u njemu koju nam sustavno predočava Rječnik romanizama sa svim svojim bližim, odnosno gdje je to potrebno, i daljim etimologijama.

dijalekt; mletacizmi; talijanski jezični atlas ALI; Zadar

nije evidentirano