Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Imati sreću umrijeti kod kuće. Doprinos sociologiji umiranja i smrti (CROSBI ID 48180)

Prilog u knjizi | izvorni znanstveni rad

Markešić, Ivan Imati sreću umrijeti kod kuće. Doprinos sociologiji umiranja i smrti // Religije i sreća. Zbornik radova interdisciplinarnog i interkonfesionalnog simpozija održanog u Zagrebu 7. prosinca 2012. / Nikić, Mijo ; Lamešić, Kata (ur.). Zagreb: Filozofsko-teološki Institut Družbe Isusove, 2014. str. 243-261

Podaci o odgovornosti

Markešić, Ivan

hrvatski

Imati sreću umrijeti kod kuće. Doprinos sociologiji umiranja i smrti

Pojam sreće veoma je rastezljiv pojam. On je i društveno konstruiran. Što je za nekoga sreća (novac, imanje, vlast, moć), za drugoga je nesreća. Ni sve religije nemaju istu definiciju sreće. O sreći se svugdje govori, i svi o njoj govore. Svi žele biti sretni, ali rijetki su trenutci za koje bismo mogli reći da smo u njima uistinu sretni. Postoje, stoga, i različite okolnosti koje nas čine sretnima. Jedna od njih je, makar to zvučalo paradoksalno, i čin umiranja i smrti. Mnogi će reći da je prava sreća umrijeti prirodnom smrću u vlastitoj kući, u vlastitome krevetu, s pripremljenim ukopnim ruhom, okruženi prijateljima i članovima obitelji. I ne samo reći, nego i zaželjeti. Posebno oni koji su duže vrijeme bili hospitalizirani i koji „znaju“ što znači ležati u bolničkome krevetu. No, takvu «sreću» umiranja kod kuće nemaju mnogi. Umrijeti kod kuće postalo je prava rijetkost. U današnjemu vremenu ljudi umiru u staračkim domovima i bolnicama, okruženi profesionalnim osobljem i suvremenom tehnologijom, daleko od očiju i skrbi najbližih, bez ikoga svoga kome bi mogli kazati svoju patnju i strahove. Osim toga, ne umire se više jer je došao prirodni kraj, nego zbog neprirodnih procesa: zbog raka, infarkta, moždanog udara itd., čime je medikalizirana i dizajnira smrt u potpunosti potisnula prirodnu smrt. Autor u ovome članku traži odgovor na pitanje: može li se biti sretan u umiranju? U traganju za tim odgovorom on nastoji pronaći društvene uzroke medikaliziranog i dizajniranog umiranja u suvremenom društvu, ukazati na «nesretne» posljedice procesa individualiziranja - na raskidanje rodbinskih veza i prekid s tradicijom -, te pronaći odgovor na pitanje: jesu li, u tome smislu, hospiciji mjesta na kojima se termalnim bolesnicima u posljednjim danima njihova života mogu pružiti sretni trenutci – osjećaj sreće da neće umrijeti sami i ostavljeni? Dakle: sreća, ipak, dolazi na kraju! Međutim, kad dođe - nije uvijek svima ista.

umiranje, smrt, bolnica, vlastita kuća, palijativna skrb, hospicij

nije evidentirano

engleski

To be lucky to die at home. Contribution to the sociology of dying und death

nije evidentirano

dying, death, hospital, house, palliative care, hospize

nije evidentirano

Podaci o prilogu

243-261.

objavljeno

Podaci o knjizi

Religije i sreća. Zbornik radova interdisciplinarnog i interkonfesionalnog simpozija održanog u Zagrebu 7. prosinca 2012.

Nikić, Mijo ; Lamešić, Kata

Zagreb: Filozofsko-teološki Institut Družbe Isusove

2014.

978-953-231-135-8

Povezanost rada

Sociologija