engleski

Potentially toxic diatom genus Pseudo-nitzschia in the northern Adriatic Sea: ecological, taxonomic and molecular features

Uzorci fitoplanktona na području sjevernog Jadrana sakupljani su na dvije postaje, RV001 i SJ107, od 1972. do 2009. godine. Analiza ovog tridesetsedmogodišnjeg niza podataka omogućila je značajne spoznaje o dinamici fitoplanktona, višegodišnjim ciklusima, sukcesiji vrsta, te promjenama unutar fitoplanktonske zajednice sjevernog Jadrana. Ustanovljeno je da se abundancija ukupnog fitoplanktona, dijatomeja i nanofitoplanktona značajno smanjila nakon 2000 te godine, te je došlo do promjena u sastavu vrsta i razdobljima cvjetanja. Vrste roda Pseudo nitzschia dominirale su fitoplanktonskom zajednicom tijekom čitavog istraživanog razdoblja, a opažena je promjena u sastavu vrsta unutar roda. Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća fitoplanktonskom zajednicom sjevernog Jadrana dominirale su vrste iz grupe P. seriata, dok se grupa P. delicatissima po prvi put pojavila u 1978. i od tada joj učestalost pojavljivanja stalno raste. Grupa P. delicatissima u razdoblju od 1993.-2010. ima učestalost pojavljivanja od 76-97 %. Posljednjih godina praćena su ekološka, morfološka i toksična svojstva roda Pseudo nitzschia, a sustavno su uzimani i uzorci za kulture koje su taksonomski i molekularno okarakterizirane. Na osnovi detaljnijih morfoloških obilježja: broja strija i fibula, strukture areola, postojanju ili izostanku središnje pore za sada je potvrđeno postojanje sedam vrsta Pseudo nitzschia u sjevernom Jadranu. Određene su tri vrste iz P. seriata grupe i to su: P. fraudulenta, P. pungens i P. subfraudulenta, te četiri vrste iz grupe P. delicatissima i to su: P. manii, P. pseudodelicatissima, P. delicatissima i P. calliantha. Rod Pseudo nitzschia specifičan je i po tome što neke vrste imaju mogućnost sinteze domoične kiseline (DK), snažnog neurotoksina. Posebna pažnja posvećena je potencijalno toksičnoj vrsti P. calliantha koja je dominirala 2007. Većina pronađenih vrsta potvrđena je i molekularnim metodama sa različitim genetičkim markerima (18S, ITS1-5, 8S-ITS2, 28S). Napravljene su analize sličnosti, filogenetske rekonstrukcije i analize populacija vrsta Pseudo nitzschia. Regija ITS1 5, 8S ITS2 omogućila je analizu populacija, te je statističkom analizom parsimonije određeno i njihovo geografsko i evolucijsko podrijetlo. Najznačajniji rezultati pokazuju da su populacije iz sjevernog Jadrana autohtone i genetički odvojene od populacija iz Sredozemlja i ostalih regija diljem svijeta

phytoplankton; Pseudo nitzschia; ecology; taxonomy; philogeny; 18S; ITS1 5; 8S ITS2; 28S

nije evidentirano